MALIANA, 18 Abríl 2026 (TATOLI)- Primeiru-Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, iha sábadu ne’e, ofisialmente, inaugura projetu reabilitasaun estrada urbana iha Maliana, ne’ebé kompleta ona husi empreza internasionál Bina Mitra no Hutama Karya no entrega ona ba governu ho totál distánsia kilometru 48.
Iha diskursu inaugurasaun, Primeiru Ministru hateten katak infraestrutura bázika hanesan estrada no ponte sai elementu importante ba dezenvolvimentu nasionál, tuir planu estratéjiku 2011–2030 hodi fasilita asesu populasaun husi área rural to’o sentru munisípiu atu promove no apoia kreximentu ekonomíku munisipál no nasionál.
Notísia Relevante:Governu hatuur fatuk dahuluk ba projetu reabilitasaun estrada urbana Maliana pakote I
“Estrada ne’e fó oportunidade ba ema sira iha aldeia atu liga ho sira-nia suku, husi suku to’o postu administrativu to’o nível munisípiu no ba fatin seluk,ohin imi kontenti tanba di’ak ona, kompletu fatin seluk seidauk,” Xanana iha Zinajíu Maliana, hafoin halo inaugurasaun
Xanana mós fó sai katak projetu ne’e orijinalmente planeia ba kilómetru lima iha 2023 ho orsamentu millaun US$21. Maibé, hafoin diskusaun ho empreza, projetu ne’e hetan susesu atu habelar ba kilometru 28 lahó kustu adisionál ne’ebé signifikativu.
Tuir xefe governu, ida-ne’e hanesan lisaun importante ida ba parte hotu-hotu, liu-liu ba jerasaun foun sira, atu kuda konsiénsia iha jestaun finansa estadu ho matenek.
“liu-liu ba labarik sira labele komete erus sira ami halo, tanba imi foin moris, ida-ne’e atu hatudu katak ita hotu tenke iha konsiénsia ida gasta didi’ak osan povu nian tanba osan ne’e povu nia osan, la’ós se de’it nia osan. Povu mak sosa osan ida-ne’e ho raan no ruin, ho mate no terus. Ne’e duni, ita hotu kontente tanba iha tiha ona, Munisípiu seluk seidauk iha, iha kompletu ona,” nia subliña
Iha biban ne’e, governu mós entrega sertifikadu apresiasaun ba kompañia rua no konsultan sira ne’ebé implementa ba servisu ne’ebé di’ak tebes. Primeiru-Ministru subliña katak projetu hotu-hotu ne’ebé finansia husi Estadu tenke ezekuta tuir padraun ne’ebé aas hodi garante longevidade no evita fó todan ba orsamentu iha futuru.
“Ohin fó apresu ne’e ba kompaña rua ne’e sai hanesan ezemplu ba sira seluk-seluk ne’ebé simu projetu ida halo ho di’ak, hanesan projetu PDIM, PNDS. Ita halo ho di’ak bele dura, ita halo la dura, estraga fila-fali, ita gasta osan arbiru,” Xanana konsidera.
Antigu Prezidente Repúblika ne’e mós husu ba públiku, liu-liu joven sira, atu mantein nafatin limpeza no sustentabilidade ambiente hale’u estrada sira ne’ebé konstrui tiha ona.
“Ohin ita la’o ba mai bele dehan moos hela, favór ida hadomi ita-nia rai, liu-liu labarik sira, imi hadomi ita-nia rai ida-ne’e labele soe lixu arbiru, ida-ne’e mak hatudu imi-nia domin, labele fo’er, soe tuun sa’e plastiku sira ne’e arbiru de’it,” nia hakotu.
Iha parte seluk, Prezidenti Autoridade Munisípiu Bobonaru, Paulo Moniz Maia, rekonese katak inaugurasaun estrada ne’e sai istória importante ida ba dezenvolvimentu Munisípiu Bobonaru.
Estrada urbana ne’e sei benifísia direta populasaun hamutuk 132,547 iha munisípiu Bobonaru, no sei ajuda atrai vizitante ba fatin turístiku hanesan Marobo Hot Springs no área istóriku sira hanesan fatin Fosíl ikstosauru iha Foho Lesululi Kailaku.
“Estrada Urbana ida-ne’e grave tebes antes halo reabilitasaun no kondisaun ida akontese antes ita restaura ita-nia independénsia mai to’o iha fin 2023, kondisaun ne’e fó implika ba movimentu no altura ne’ebá, husi Maliana atu ba de’it Tunubibi no Nunura mós sei han tempu oras ida, iha Sidade Kapitál Munisípiu mós aat tebes iha momentu ne’ebá,mais reabilitasaun ida-ne’e sei halo furak liután Munisípiu Bobonaru,” nia dehan
Moniz subliña obra ida-ne’e konsidera kualidade no hatudu katak, kompaña rua ne’e la’ós de’it tanba osan maibé sira mós iha domin, iha paixaun nu’udar vizíñu no hamutuk hanesan membru ASEAN.
“Sira oferese nu’udar memória furak ida ba povu Munisípiu Bobonaru, susesu ida-ne’e halo ita-nia relasaun di’ak liután husi povu ba povu, husi estadu ba estadu”Nia dehan.
Atu konklui Autoridade Munisípiu ne’e mós rekomenda atu governu fó atensaun ba iluminasaun estrada, liu-liu tanba munisípiu ne’e besik fronteira, atu asegura seguransa no prevene atividade ilegál iha tempu kalan.
Enkuantu atu asegura nia kondisaun di’ak hodi dudu atividade bele lao no fasilita movimentu ema no sasan, governu aloka orsamentu milaun $33,868 resin liu husi Ministeriu Obras Publika hodi reablita estrada Urbana Maliana pakote I no Ii ho nia totál distánsia 48 kilometru husi Nunura to’o Maliana villa inklui Maliana laran,ne’ebè PT Hutama Karya ezekuta Kilometru 18,847, no PT Bina Mintra Indohsejatera ho ezekuta total kilometru 29, 505.
Notísia relevante:Komunidade husu kompleta konstrusaun drenajen no trotoar iha estrada Maliana
Jornalista: Sergio da Cruz
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




