iklan

HEADLINE, OEKUSI

Interkámbiu kulturál entre Timor-Leste no Indonézia hametin amizade komunidade rai rua

Interkámbiu kulturál entre Timor-Leste no Indonézia hametin amizade komunidade rai rua

Oradór sira ba semináriu Interkambiu Kulturál ba Hametin Rekonsiliasaun. Foto/Abílio Elo Nini

OÉ-CUSSE, 15 Outubru 2024 (TATOLI) – Interkámbiu Kulturál ba Hametin Rekonsiliasaun ne’ebé mai ho tema ‘Memória koletiva hosi memória ba esperánsa’ iha loron daruak Festivál Fronteira iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) ne’e atu ko’alia ba malu no iha kompriensaun mútua entre Timor-Leste no Indonézia hodi buka dalan ba rekonsiliasaun hodi hametin amizade entre komunidade rai rua ne’e.

Deklarasaun ne’e hato’o husi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, iha abertura semináriu, ne’ebé hala’o iha otél Ambeno, ohin.

“Ohin, ha’u loke interkámbiu Festivál Fronteira ba ita hotu, tanba objetivu semináriu mak iha-ne’ebé ita-nia kakutak tomak, ita-nia hanoin tomak halo diálogu ba kompriensaun mútua entre komunidade rua no haka’as-aan atu identifika dalan ida ba rekonsiliasaun, kura kanek istóriku sira no kooperasaun entre komunidade rua hodi kria amizade”, Mariano Assanami dehan.

Notísia relevante: Abertura Festivál Fronteira: Hametin rekonsiliasaun ho espíritu koezaun sosiál no kulturál

Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino. Foto/Abílio Elo Nini

Governante ne’e satisfeitu tanba semináriu ne’e marka mós prezensa husi partidu polítiku sira atu iha vizaun hanesan hodi fó kontinuidade ba vizaun Estadu ne’ebé tenke la’o no nasaun ida tenke kria nia estabilidade, ne’ebé garantidu atu lori rai ne’e ba oin.

“Primeiru mak ita buka tópiku sira ne’ebé relevante ba dezafiu no oportunidade rekonsiliasaun nian, nomeadamente esplora dezafiu no oportunidade oin-oin ba esforsu rekonsiliasaun nian husi aspetu sosiál, psikolójiku no polítiku husi komunidade rua ne’e. Tan ne’e, mekanizmu rekonsiliasaun ne’e atu diskute kona-ba mekanizmu oioin ne’ebé bele implementa atu hetan rekonsiliasaun husi fuan ba fuan”, nia afirma.

Iha sorin seluk, Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Jorge Soares Cristovão, dehan Ministériu Juventude, Arte no Kultura, liuhusi SEAK iha programa prioridade ida mak halo promosaun ba identidade Timor-Leste, atu kria interkámbiu kulturál ho país sira hotu.

Tanba ne’e, SEAK hahú halo diskusaun ho Centro Nacional Chega! (CNC) ne’ebé mai ho misaun ida atu implementa rekomendasaun sira husi Komisaun Akollimentu, Verdade no Rekonsiliasaun (CAVR), katak instituisaun Estadu atu hametin rekonsiliasaun iha futuru liuhusi interkámbiu kulturál no edukasionál ba komunidade, nune’e bele reforsa unidade, amizade no rekonsiliasaun,

“Tanba ne’e, hahú implementa iha 2023 no realiza iha munisípiu Bobonaro, no tinan ne’e kontinua iha RAEOA. Ohin, semináriu ida-ne’ebé rekonsilia ba hametin dame no demokrasia, tanba ne’e ita ko’alia ba futuru alvu ba partisipasaun ba ita-nia joven timoroan, ne’ebé mai husi munsípiu tolu no joven timoroan sira-ne’ebé daudaun moris hela iha NTT. Tan ne’e, Governu sei kontinua realiza no buka dalan husi parte kultura nian atu hakbesik liután, tanba kultura laiha fronteira”, afirma.

Prezidente Autoridade RAEOA, Rogério Tiago Lobato. Foto/Abílio Elo Nini

Iha biban ne’e mós, Prezidente Autoridade RAEOA, Rogério Tiago Lobato, dehan momentu hamutuk ba rekonsiliasaun liuhusi tradisaun ne’ebé mai iha tinan hirak bá kotuk “bainhira hirus-malu, tanba problema entre ita rasik, ita nahe biti boot atu ko’alia ba malu, hateke ba matan, loke fuan ba malu atu haree saida mak sala no loos atu hadi’a ba oin”, salienta.

“Rekonsiliasaun entre Estadu rua ne’e sai ezemplu boot ba mundu. Ha’u sente katak iha istória polítika diplomátika laiha ezemplu ida hanesan. Ita liuhusi konflitu naruk, ema barak mak mate, maibé bainhira halo referendu Timor-Leste hili atu ukun rasik-aan, Indonézia aseita vontade populár no hakoi tiha buat barak no halo ita oho-malu no halo ita haree malu ladi’ak”, nia relembra.

Tuir nia, oras ne’e relasaun bilaterál ne’e di’ak no Indonézia apoia tebes Timor-Leste atu sai membru ASEAN. “Ita ko’alia kona-ba rekonsiliasaun, tempu ida naruk liu ita la hasoru malu. Agora, tempu ona atu hasoru malu ko’alia loke laran ba malu. Rekonsiliasaun polítika ne’ebé halo tiha ona, ne’e rekonsiliasaun polítika, maibé rekonsiliasaun ida loos ne’e tenke ho fuan, labele ho ibun”, nia subliña.

Iha atividade interkámbiu kulturál ho semináriu ne’e, SEAK no CNC prepara oradór na’in-neen mak hanesan Vise-Primeiru-Ministru, Mariano Assanami Sabino, ko’alia kona-ba rekonsiliasaun timoroan tuir perspetiva polítika estaduál.

Ministru Juventude Desportu, Arte no Kultura, Nelyo Isaac Sarmento, ko’alia kona-ba perspetiva juventude ba hametin dame no demokrásia. Fórum Komunikasaun Timoroan iha Indonézia, António Castro, ko’alia kona-ba rekonsiliasaun ba hametin relasaun amizade entre timoroan.

Nune’e mós Prezidente Autoridade RAEOA, Rogério Tiago Lobato, ko’alia kona-ba vizaun rekonsiliasaun Timor-Leste, hametin unidade nasionál. Diretora-Ezekutiva Acbit, Manuela Leong, ko’alia kona-ba rekonsiliasaun husi perspetiva vítima violasaun direitu umanu konflitu polítiku pasadu.

Yoseph Yapi Taum ko’alia kona-ba memória koletiva nu’udar aprosimasaun ba rekonsiliasaun. Rwanda Cooperation, Desire Gasana Rwangeyo, ko’alia kona-ba rekonsiliasaun iha Ruanda, prinsípiu no prátika di’ak sira. Eventu ne’e modera husi eis-embaixadór Joaquin Fonseca.

Notísia relevante: TL-Indonézia nia rekonsiliasaun nu’udar modelu estraordináriu ba mundu

Jornalista: Abílio Elo Nini

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!