iklan

HEADLINE, OEKUSI

Abertura Festivál Fronteira: Hametin rekonsiliasaun ho espíritu koezaun sosiál no kulturál

Abertura Festivál Fronteira: Hametin rekonsiliasaun ho espíritu koezaun sosiál no kulturál

Abertura Festivál Fronteira. Foto/Abílio Elo Nini

OÉ-CUSSE, 14 Outubru 2024 (TATOLI) – Programa interkámbiu kulturál ho nia objetivu mak atu promove rekonsiliasaun entre timoroan sira iha illa Timór ho espíritu koezaun no tradisaun kulturál. Afirmasaun ne’e hato’o husi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, iha ámbitu abertura Festivál Fronteira 2024 iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno.

“Ita halo Festivál Fronteira ho interkámbiu atu hametin rekonsiliasaun. Ita hotu hatene illa Timór ne’e ida de’it, iha sorin mak Timor-Leste no iha sorin Timor-Loromonu ho naran NTT, maibé ita iha kultura, ita iha valór oioin ne’ebé hanesan”, Mariano Assanami hateten iha kampu futeból Oébau.

Notísia relevante: UPF no Satgas-TNI fó sai regra tolu atu kumpre durante Festivál Fronteira iha Oé-Cusse

Abertura Festifál Fronteira. Foto/Abílio Elo Nini

Festivál Fronteira ne’e nia alvu ba munisípiu tolu mak Bobonaro, Covalima no Oé-Cusse,  nomós iha relasaun direta ho rai viziñu ne’ebé iha tradisaun hanesan, maibé ein-jerál mós illa Timór iha identidade barak ne’ebé hanesan tais, iha lia oioin, lia-moris no mate ne’ebé kuaze hanesan.

Tanba ne’e, Festivál Fronteira ne’e sei realiza kada tinan atu hametin liután fraternidade, promove fraternidade umana nomós hametin valór kulturál sobre saida mak Timor-Leste iha no NTT para dezenvolve modalidade sira ne’e.

“Festivál Fronteira ne’e mós atu foti sa’e valór prinsipál sira, tradisaun kulturál ne’ebé iha atu ita dignifika fali povu iha illa Timór. Ita hatene iha rai sorin iha governadór, parlamentu provínsia, iha bupati, walikota. Timor-Leste mós hanesan órgaun soberanu sira kompletu, prezidente munisipál sira, portu no aeroportu. Ne’e hanesan modalidade bele dezenvolve illa ne’e oinsá mak ita hodi ba oin, laiha espíritu territoriál, maibé espíritu ba ekonomia, koezaun sosiál, kulturál. Ba identidade ita tenke promove no reforsa atu fó benefísiu ba povu rai rua ne’e”, dehan.

Governante ne’e apela ba jerasaun sira presiza husik valór fraternidade, valór umanu, valór respeita no dignifika malu, tanba luta la’ós de’it ho kartús no kilat, maibé luta ho direitu, liberdade, demokrasia no kultura rasik.

“Ohin, ita restaura filafali valór umanu atu hametin rekonsiliasaun, ita-nia hakruuk no respeita ba eroi funu na’in-sira sira-nia luta”, nia afirma.

Notísia relevante: Delegasaun 221 husi NTT iha ona Oé-Cusse partisipa Festivál Fronteira

Abertura Festifál Fronteira. Foto/Abílio Elo Nini

Iha sorin seluk, Yanuar Dally, Asisten Pemerintah Kota Kupang, espera katak Festivál Fronteira ne’e tenke promove diskusaun atu hametin rekonsiliasaun, nune’e jerasaun foun sira presiza hatutan istória kona-ba illa Timór.

“Ita maun-alin, ita tenke moris iha armonia, tanba ita iha illa Timór, karik buat ruma la loos, mai ko’alia ho di’ak tanba iha lisan, tuur hamutuk, diskute saida de’it mak ita hakarak. Ita tenke halibur hamutuk, labele baku-malu, maun-alin sira definitivamente sei iha konflitu, sei iha diferensa hanoin, maibé ita labele fahe malu. Ita tenke rekonsilia no iha konfiansa, presiza onestidade. Iha onestidade, iha sentimentu ligasaun mútua bele tuur hamutuk, diskute buat sira ne’ebé komprende malu”, nia hatutan.

Notísia relevante: Festivál kultura fronteira sei realiza iha loron 14 to’o 18 outubru

Festivál Fronteira 2024

Sentru Nasionál Chega!, Intitutu Públiku (CNC, I.P) no Sekretaria Estadu Arte no Kultura (SEAK) deside Oé-Cusse Ambeno nu’udar fatin ba realizasaun Festivál Fronteira nu’udar mós komisaun organizadora no fasilitadór ba rekursu umanu.

Festivál Fronteira 2024 projeta ba promosaun dame, fraternidade umana, valoriza diversidade, pluralidade kulturál entre Timor-Leste no Indonézia. Promove konetividade no empodera komunidade ba sosiedade sira liuhusi aspetu kulturál no istória ne’ebe refleta no inspira interasaun sosiál, bazeia ba prinsípiu respeita direitu umanu, toleránsia no solidariedade umana no harii hikas kultura dame ne’ebé nia abut mai husi fiar, matenek lokál, tradisaun, arte no kultura ne’ebé kontribui ba respeita valór umana.

Eventu ne’e sai nu’udar plataforma ba múzika sira, grupu ka komunidade teatru, kuradru sira, eskritór, fotografer, jornalista, peskizadór no estudante sira iha Timor-Leste no Indonézia no sai mos prosesu interkámbiu kulturál hodi hamosu kompriensaun mútua no valorizasaun ba istória no diversidade kulturál.

Festival Fronteira 2024, interkambiu kulturál ba promove rekonsiliasaun ho objetivu primeiru, atu enkoraza jerasaun foun sira timoroan husi Timor-Leste no timoroan husi Indonézia hodi hanoin krítiku ba tópiku sira-ne’ebé relasiona ho memória sira konflitu polítiku pasadu, fraternidade umana, rekonsiliasaun no interkulturalidade iha rejiaun, espesifikamente iha área fronteira.

Daruak, promove kultura diálogu entre jerasaun foun sira iha Timor-Leste no Indonézia liuhusi produsaun konjunta no konteúdu, istóriku no kultura liuhusi obra arte no literatura. Datoluk mak promove interkámbiu sai espasu ba kolaborasaun konjunta entre nasaun rua hodi kontribui ba balansu narativu istória.

Rezultadu espetativa

CNC I.P, SEAK no RAEOA iha esperansa katak bainhira realizadór Festivál Fronteira implementa haktuir ba objetivu sira iha leten mak sei hamosu rezultadu espetativa sira mak hanesan: Primeiru, forma ona pensamentu krítiku ba joven jerasaun foun sira relasiona ho kultura hametin dame liuhusi rekonsiliasaun.

Daruak, iha ona koñesimentu mútua entre jerasaun foun sira husi nasaun rua hodi hamosu produsaun konjunta ba konteúdu sira kona-ba kultura no istória liuhusi obra arte literatura.

Datoluk, bainhira liuhusi interkámbiu kulturál, foinsa’e sira iha ona koñesimentu kona-ba istória tuir espetativa parte hotu nian sei kontribui ba balansu narativu no kontribui iha prosesu simu malu no harii dame.

Festivál Fronteira 2024 realiza durante semana ida, hahú iha loron 14 to’o 18 Outubru, festivál ne’e sei hala’o liuhusi palestra, kolókiu, diálogu no aprezentasaun arte tradisionál no kontemporánea ho nia tema rekonsiliasaun, kompetisaun kulturál no feira indústria kriativa kulturál no produtu lokál.

Festivál Fronteira ne’e sei prienxe ho atividade sira mak hanesan, konferénsia ho tema tolu, semináriu ka diálogu, vizita sítiu istóriku, performa arte, desportu amizade no feira produtu arte indústria kriativa kulturál.

Partisipante sira

Festivál Fronteira envolve parte sira mak hanesan joven timoroan ne’ebé hela iha Timor Osidentál selesionadu ka joven ne’ebé iha ligasaun istória no kultura hamutuk ema na’in-70, kulturista husi munisípiu Bobonaro, Covalima no RAEOA mai ho ema na’in-25 kada munisípiu.

Reprezentante juventude hosi munisípiu fronteira Timor-Leste, reprezentasaun munisípiu fronteristika husi Timor Osidentál, Belu, Malaka, Kefa, Soe, no Kupang, kada munisípiu mai ho ema 25 no múziku timoroan no indonéziu.

Jornalista: Abílio Elo Nini

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!