DILI (TATOLI)–Vice-Ministru Negósios Estranjeirus no Kooperação, Roberto Soares, relata hanoin ka perspetiva Timor-Leste nian kona-bá dezafiu oioin ne’ebé rejiaun Sudeste Aziátiku no mundu infrenta hela, bainhira partisipa iha Inkontru Ofisiál Senior Forum Rejional ASEAN (FRA) nian iha Manila, Filipina, loron 23-26 Maiu 2017 liu ba.
Tuir nota komunikadu ne’ebé TATOLI asesu haktuir katak, Roberto Soares koalia mós kona-bá, importánsia husi Forum Rejional ASEAN ne’ebé sai tiha ona nudar espasu komun ida ba país partisipante sira hodi partilla hanoin no buka solusaun hamutuk hodi responde ba dezafiu komun sira.
Nia louva mós país-membru sira Nasoins Unidas nian ne’ebé inklui ona alterasaun klimátika iha Meta Dezenvolvimentu Sustentável (MDS), Meta 13 nudar ajenda global ida ne’ebé mundu tenki responde ho urjensia.
Maski defini tiha ona iha MDS, país tomak presiza hatudu seriedade hodi tradus Meta ida ne’e iha polítika no lejislasaun sira iha nível nasionál.
Kona-ba Mudansa klimátika, Vice-Ministro ne’e haktuir la’ós deit problema estados illas/insulares kiik sira nian, maibé ne’e sai nudar problema mundial, problema seguransa no sobrevivénsia global.
Aleinde ida ne’e, governante Timor-leste ne’e toka mós kona-bá importánsia atu estabelese parseria no koperasaun ida di’ak entre país sira iha esforsu atu rezolve problema tráfiku droga no tráfiku umanu.
Tuir nia iha mundu globalizadu ohin-loron ne’ebé iha mudansa maka’as iha informasaun no teknolojia ne’ebé infelismente fasilita liután sindikatu droga no tráfiku umanu hodi hala’o sira-nia negósiu, tambá ne’e, presiza duni esforsu ida kordenadu entre país sira hodi responde ba problema seguransa ida ne’e.
Entertantu Timor-Leste nudar país partisipante ida iha Forum Rejional ASEAN desde tinan 2005, no sempre ativu iha Inkontru ne’e hodi partilla mós Timor-Leste ninia perspetiva kona-bá kestaun rejional no global sira.
(Ekipa Redasaun)