iklan

EDUKASAUN

Dosente Universitáriu Halo Diskusaun Kona-ba Relatóriu Chega Hodi Dezenvolve ba Kuríkulu

Dosente Universitáriu Halo Diskusaun Kona-ba Relatóriu Chega Hodi Dezenvolve ba Kuríkulu

DILI, (TATOLI) – Dosente Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) hamutuk ho universidade privada sira halo diskusaun kona-ba esbosu kuríkulu relatóriu Chega Komisaun Akollimentu Lialoos no Rekonsiliasaun (CAVR-sigla portugés) hodi dezenvolve, para hanorin iha ensinu superiór sira.

Atividade ne’ebé fasilita husi AJAR (Asian Justice and Rights) ne’e hala’o durante loron rua, hahú ohin no sei termina aban, iha salaun Sentru Nasionál Chega (CNC-sigla portugés), Balide.

Loron dahuluk halo diskusaun kona-ba elaborasaun matadalan bázika Chega nian hanesan objetivu, prinsípiu, formatu no prosesu fasilitasaun no diskute kona-ba hakerek matadalan Chega, halo konkluzaun no konkordánsia relasiona hoa máteria matadalan Chega, hodi hanorin iha universidade sira.

Loron daruak, sei ko’alia kona-ba referénsia (Matéria leitura Chega) no klasifika papel instituisaun CNC, Universidade no Organizasaun Naun-governamentál hanesan Acbit no Ajar.

Planu implementasaun no mainstream justisa, lesionamentu kona-ba Chega, konkluzaun, follow up no finalidade.

Fasilitadora ba atividade ne’e husi AJAR, Atika Nuraini. Durante diskusaun halo aprezentasaun kona-ba esbosu kuríkulu relatóriu Chega.

Estrutura esbosu manuál ne’e nia alvu mak estudante universitáriu, lisensiatura no pós-graduasaun, nune’e mós prátika Direitu Umanu sira, lei no justisa. Objetivu mak introduz konseitu, dezenvolveimentu, debate no dilema kona-ba justisa tranzisaun.

Nune’e espera katak estudante sira iha koñesimentu kona-ba konflitu no otoritarian ne’ebé mak hamosu no husik hela kontra no krime Direitu Umanu iha nasaun sira seluk no seidauk bele hakotu.

Esperiénsia husi nasaun sira seluk, sei ajuda estudante sira atu analiza problemátika ho luan liu,  katak tan.

Prinsípiu estudu mak partisipativu no sentraliza ba partisipante ka estudante sira, estudu bazea ba esperiénsia, empura hanoin krítiku, estudu koletivu no hakbiit.

Ho sistema modul hanesan, modulu I, harii perspetiva no aproximasaun kona-ba justisa transizaun, ho atividade hanesan introdusaun mak konseitu, mekanizmu jerál no dilema justisa tranzisaun. Seluk, justisa tranzisaun mak buka hatene esperiénsia husi nasaun seluk.

Modulu II, istória no observasaun kona-ba konflitu no violénsia estruturál, ho atividade hanesan kumprende konseitu no teória kona-ba konflitu no violénsia estruturál mak observasaun kona-ba konflitu no okupasaun Indonézia iha Timor-Leste, observasaun kona-ba mekanizmu hakotu violasaun direitu umanu pasadu iha Timor no estabelese ajenda sosiedade foun paska konflitu.

Modulu III, Define konseitu no mekanizmu justisa tranzisaun, ho atividade hanesan hateten sai lialoos, responsável no responsabilidade, reparasaun no apoiu vítima, garansia naun-repetidu, reforma instituisaun, rekonsiliasaun no dilema amnestia nomós komprende dimensaun violénsia bazea ba jéneru.

Modulu IV, Dezafiu foun iha justisaun tranzisaun, ho nia atividade hanesan paska komisaun verdade, mekanizmu permanente atu apoiu dame mak ho tópiku sira ho kestaun atuál sira.

Fasilitadora AJAR, Atika Nuraini, ba dosente sira katak métodu hanorin relatóriu Chega hanesan diskursu husi manorin na’in sira, diskusaun iha turma, aprezentasaun ideia, diskusaun grupu, aprezentasaun traballu individuál no grupu, estudu no analize kazu, loke filme, halo simulasaun no aprezentasaun esperiénsia no vizita estudu.

Evalua ho krítiku mekanizmu justisa tranzisaun relasiona ho aprezentasaun lialoos, justisa, reparasaun no reformasaun instituisaun, nomós tema sira relasiona ho dame no rekonsiliasaun tuir lei Direitu Umanu internasionál.

Kumprende no integra argumentu sósiu-legál relasiona ho justisa tranzisaun. Kumprende papel no mekanizmu justisa tranzisionál oioin hodi kumpleta sistema no mekanizmu lei kódigu internasionál inklui buka hatene kumplesidade kontinuasaun konflitu no kontra direitu umanu, no esforsu atu hadi’a nia, husi perspetiva disiplina siénsia oioin ne’ebé la hanesan.

Diretór AJAR, José Luís Oliveira, hateten organiza atividade ne’e hodi dedika ba dosente sira oinsá dezenvolve prosesu aprendizajen ba matéria, relatóriu Chega.

“Ita hatene relatóriu Chega ne’e, relatóriu kona-ba istória dezde 1974 to’o 1999, parte ida husi ita-nia istória. Relatóriu ne’e entrega ona ba estadu dezde 2005, maibé to’o agora, seidauk iha desizaun polítika ida, maibé ne’e importante atu hanorin ba jerasaun foun”, akresenta.

José Oliveira dehan tan esbosu ne’ebé sira diskute ho dosente sira ne’e dezenvolve hamutuk entre universidade sira iha Timor-Leste nomós Universidade husi Indonézia.

Iha 2015, sira halo enkontru ida ne’ebé mak envolve reprezentante sira husi universidade sira husi Indonézia hanesan Universitas Indonesia, Universitas Padjajaran, Universitas Brawijaya no seluk tan.

Timor-Leste nian mak UNTL, Universidade Orientál Timor Lorosa’e, Institutu Superiór Kristal.

“Balun bele hanorin nu’udar matéria istória, balun bele hanorin ba estudu programa ba dame nian, balun bele dezenvolve sai matéria ba filozofia”, hateten diretór AJAR.

Dosente UNTL, Vitór Soares, dehan diskusaun kona-ba relatóriu Chega ne’ebé atu introduz iha estabelesimentu ensinu sira ne’e importante tanba atu haree fila fali programa governu nia kona-ba Chega.

“Iha Timor laran povu laduun hatene, tanba ne’e mak husi workshop ne’e, husi universidade atu bele ajuda sosializa kona-ba istória Timor nian ba públiku liliu estudante atu hatene para iha futuru ne’e it abele kumprende kona-ba pasadu depois ita prepara ba prezente hodi dezenvolve futuru ne’ebé di’ak”, konklui.

Jornalista: Rafy Belo

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!