ATAÚRU, (TATOLI) – Espoza Prezidente Repúblika, Cidália Lopes Mouzinho, hasoru feto potensiál Ataúru hodi rona sira-nia preokupasaun liuliu kona-ba atividade oioin ne’ebé sira hala’o.
Iha sorumutu ne’e grupu sira hato’o difikuldade ne’ebé sira hetan bainhira hala’o sira-nia negósiu no problema kona-ba ekipamentu ne’ebé lasuporta ka menus ba sira kuandu halo sira-nia kreatividade ida-idak.
Atita de Araújo Gomes, husi suku Beloi, hato’o kestaun sobre baraka iha tasi-ibun Beloi hamutuk 85 ne’ebé harii desde 2001 to’o agora ne’ebé seidauk hetan ajuda ruma no liuliu ba hariis-fatin ne’ebé ladauk iha.
Alda Soares Baptista husi suku Bikeli informa sira-nia lamentasaun kona-ba fatin atu halo sira-nia atividade sobre kulinária nian, tanba seidauk iha fatin própria ida ba sira.
Lucilda do Carmo husi suku Vila Mau-Meta ne’ebé maka inklui iha grupu feto jestaun lixu ne’ebé harii ona fulan neen maibé kestaun atu halo sira-nia atividade difisil uitoan, tanba fatin kloot liu no fasilidade serbisu iha de’it mákina ida entantu grupu ne’e iha ema na’in-10 ne’ebé maka halo resiklajen hodi halo karon sai ba pasta nomós halo karteira husi plástiku no halo raga hodi tau ai-fuan.
Sabina Hendriqueta Ximenes husi suku Beloi ne’ebé sira-nia grupu halo atividade suku roupa no rai no empresta osan husu atu espoza PR fasilita sira ba iha formasaun.
“Ami-nia preokupasaun atu hato’o maka bele fasilita ami hodi kontinua tuir formasaun iha sentru formasaun ne’ebé Governu estabelese”, katak nia iha ámbitu diálogu iha suku Beloi.
Aleinde ne’e iha kestaun balun ne’ebé grupu feto sira hato’o ba espoza PR atubele toma atensaun no sira mós entrega proposta direta atu espoza PR bele konsidera sira-nia ezijénsia.
Hatán ba lamentasaun sira ne’ebé hato’o, Cidália Lopes Mouzinho, dehan bele fó apoiu no buka dalan atu ajuda.
“Ha’u komprende tebes preokupasaun sira nee”, katak nia.
Nia responde ba kestaun fatin ne’ebé seidauk iha maka importante maka iha rai atubele harii uma nune’e bele apoia sira.
“Balun ami sei haree, balun proposta tama ona. Gabinete sei diskute fali para haree hamutuk ida ne’ebé maka bele fó apoiu no ida ne’ebé labele, maibé ami sei buka fali maluk seluk ne’ebé sira-nia área ne’e liga ba kestaun sira ne’ebé foti”.
Cidália afirma hafoin enkontru ne’e katak programa ida maka oinsá atu hakbesik ba feto sira atu rona sira-nia difikuldade liuliu feto maluk sira ne’ebé harii grupu iha tinan naruk ona no balun foin hahú liuliu ba uma atu halo fila-liman tanba seidauk hetan apoiu no materiál sira.
“Parte ne’ebé maka gabinete sei fó apoiu ami sei fó, ida ne’ebé maka liga liu ba problema ne’ebé feto sira hasoru tanba ita hatene AEMTL mós nu’udar asosiasaun feto emprezariál, ami sei enkontru ho sira hodi hato’o mós ida ne’e, gabinete ho AEMTL haree hamutuk took tanba agora daudauk ami servisu hamutuk hela atu ajuda maluk sira ne’ebé kbiit lato’o liuliu ba inan-feton sira hanesan halo uma ho kioske”.
Hatutan ida ne’e presiza no la’ós iha Ataúru de’it, maibé inan-feton sira iha área rurál ne’ebá halo sira-nia atividade ne’ebé iha problema barak no presiza parte hotu nia apoiu atu hamoris sira-nia vontade iha atividade ne’ebé sira halo.
“Tanba ema iha vontade mas ita lafó apoiu mós ladún di’ak, ne’e ita hamate, entaun ita tenke fó atensaun ba asuntu ki’ikoan hanesan ne’e tanba feto sira barak maka fila-liman, sira kontribui ba ekonomia família nian hodi sustenta família no hadi’a moris”.
Iha sorumutu ne’e Cidália Lopes Mouzinho hatete feto hanesan inan iha família hodi apoia nesesidade uma-laran ba oan sira-nia di’ak nune’e lataka matan hodi fó saida maka família presiza maka importante tebes feto nia partisipasaun iha vida ekonomia.
Jornalista: Maria Auxiliadora
Editora: Rita Almeida