DILI, 26 agostu 2019 (TATOLI)-Saudoza Santina Amaral Fernandes, Sábadu (24/08/2019), husik hela ona nia kaben Demetrio do Amaral de Carvalho ho oan na’in tolu (mane rua no feto ida), inklui família, parente no kolega sira hotu iha mundu ne’e.
Saudoza hakotu iis iha Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV-sigla portugés), halo kolega, família no parente sira hafodak no tuku turu, tanba personalidade di’ak ida, ibun mamar, oin hamnasa no laran di’ak, ohin ba oin, lakon ona husi kolega, família no parente sira nia leet no sira nia futar matan.
Matebian iha nia vida tomak dedika nia aan ba estuda iha area turizmu. Nia hahú involve iha luta hamutuk ho kampanáriu sira seluk dezde sama ain iha rai Java-Indonézia iha 1991. Momentu ne’ebá RENETIL mós mobiliza forsa estudantíl husi Java no Bali hodi halo asaun hasoru Indonézia kona-ba aktu kontra direitu umanu ne’ebé Indonézia halo ba Timoroan iha rai Timor Lorosa’e.
Maske Saudoza seidauk sarani nu’udar membru ativa RENETIL nian, maibé nia komportamentu no dedikasaun hanesan mós ho membru RENETIL sira seluk ne’ebé namkari lemo-lemo rai iha Indonézia laran.
Matebian moris iha Uato-Carbau, Munisípiu Viqueque iha loron 23 Fevereiru 1968, oan husi Gregorio Amaral ho Ana Fernandes.
Matebian hahú eskola iha ensinu báziku iha Uato-Carbau 1978-1979 no kontinua iha ensinu báziku Bemori 1979-1983, no tama pre-sekundária (SMP-sigla indonéziu) Paulo VI 1983-1986, Eskola Sekundária númeru I (SMA I-sigla indonéziu) Bekora 1986-1989. Hafoin ne’e kontinua estudu iha akademia turizmu (parawisata) Indonézia iha Jogjakarta.
Rui Manuel Hanjam hanesan militante RENETIL fó sasin katak, kontribuisaun saudoza Santina Fernandes voluntáriamente hamutuk ho nia maluk sira fornese fatin ba enkontru balun esensiál no segredu hodi ko’alia kona-ba asaun krusiál no importante sira ne’ebé foti hodi muda estratéjia luta nian kontra Indonézia.
“Nia fó mós tulun hodi prepara ai-han no sai seguransa voluntáriu hodi hasees intelijente sira no viziñu sira nia atensaun hodi labele deteta atividade enkontru sira iha momentu ne’ebá,” tenik Rui Hanjam, ohin, bainhira presta omenajen ba matebian iha Sede RENETIL, Faról, Dili.
Nia hatutan, kompañeiru rejiaun kalohan sira hotu sei lembra bainhira iha mudansa ba lideransa IMPETTU Jogjakarta nian iha esforsu balun husi intelijente militár indonézia nian atu halo limpeza ba IMPETTU Jogja nian tanba sira hetan no deteta informasaun katak IMPETTU Jogja mós sai hanesan baze ba rezisténsia no okupante radikál sira ba Timor nia auto determinasaun. Ho nune’e, RENETIL sira tenke hasees dokumentu importante husi sede IMPETTU nian.
“Iha tempu ne’ebá kompañeira Santina Fernandes mós tama iha lista hodi asegura no salva guarda dokumentu importante hirak ne’e hodi labele monu ba iha intelijente no militár Indonézia sira nia liman,” Rui Hanjam tenik.
Nia konta tuir katak, bainhira kompañeira saudoza Santina hahú koñese komapañeiru Demetrio do Amaral de Carvalho, atuál Sekretáriu Estadu Ambiente no hahú mós sira nia jornada kona-ba domin nian. iha tempu ne’ebá saudoza hatene no akompaña no mós partisipa ona iha enkontru desesivél barak kona-ba lala’ok no servisu RENETIL nian. Nia komunga prinsípiu no valor RENETIL nian hodi sai hanesan motivadora no inspiradora ba frente klandestina ne’ebé RENETIL hala’o.
Rui Manuel Hanjam informa, iha tempu ne’ebá hanesan total membru RENETIL l hamutuk na’in 122 nia bolsu estudu mak afetadu no hetan koa tanba la aseita integrasaun iha tempu ne’ebá, husi númeru ida ne’e Jogjakarta nian hetan ema na’in 10 mak iha impaktu ba ida ne’e.
Saudoza mós fó kontribuisaun makas hodi halibur feto maluk sira hodi tau netik tulun ba maluk sira ne’e no mós ka’er osan hodi asegura maluk sira ne’ebé hetan difikuldade iha sira nia moris, inklui mós kompañeiru Demetrio do Amaral de Carvalho ne’ebé sai hanesan doben ba saudoza iha tempu ne’ebá.
Saudoza Santina mós sai hanesan ema importante no determinante ba prosesu preparasaun, liu-liu responsabiliza kona-ba lojístika ba estudante sira barak mak sei estuda no la konsege fila mai timor iha faze preparasaun ba referendu iha timor.
Ho responsabilidade ida ne’e halo kompañeira ho ativista sira seluk hetan ameasa boot husi ema sira ne’ebé la konkorda. Ema sira hahú lori kro’at hanesan tudik no samurai hodi ameasa Saudoza Santina no nia amiga sira seluk.
Hafoin fila husi Java, saudoza Santina Fernandes servisu voluntáriu hamutuk ho kompañeira no kompañeiru sira seluk iha TALITAKUM ne’ebé sai ho nia redasaun ne’ebé fó advokasia ba ita nia povu sira kona-ba referendu, votasaun no mós negosiasaun kona-ba rikusoin tasi timor nian.
Iha tempu ne’ebá saudoza tur iha parte lojístika no distribuisaun no saudoza mós hala’o nia kna’ar no servisu iha FOKUPERS iha tinan barak hahú husi 2001-2010 hodi fó tulun ba servisu igualdade jéneru no labarik.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Francisco Simões