DILI, 27 agostu 2019 (TATOLI)—Tribunál Rekursu (TR), tersa ne’e, deklara inkonstitusionalidade ba Alterasaun Lei Fundu Petrolíferu (LFP) no Lei Atividade Petrolífera (LAP) ne’ebé iha semana kotuk Prezidente Repúblika haruka ba TR hodi halo fiskalizasaun preventiva.
Alterasaun lei rua ne’e inkonstitusionál tanba viola artigu 139 númeru 1 no 2 Konstituisaun Repúblika no nú. 1 artigu 15-A, konstante ho artigu ” 3, Dekretu Parlamentu Nasionál nú. 9/V, iha segmentu ne’ebé remete ba nú. 9 artigu 22 Lei Atividade Petrolífera, iha redasaun hosi artigu ida ne’e resultante hosi Dekretu Parlamentu Nasionál nú.” 10/V.
Aleinde ne’e, deklara inkonstitusionalidade tanba viola artigu 139 númeru 1 no 2 Konstituisaun Repúblika, hosi númeru 2 no 3 artigu” 15-A, konstante ho artigu 3 hosi Dekretu Parlamentu Nasionál nú. 9/V.
Lee mós: Molok Inísiu Setembru, TR Sei Foti Desizaun ba Alterasaun LAP-LFP
Iha parte seluk, Tribunál Rekursu la julga inkonstitusionalidade ba parte hosi nú. 1 laiha abranjida iha a) no númeru 4 artigu 15 A, konstante ho artigu 3 hosi Dekretu Parlamentu Nasionál nú. 9/V.
Konstituisaun artigu 139 hateten, (1) Rekursu rai leten nian, rai okos nian, bee territoriál, plataforma kontinentál no zona ekonómiku eskluzivu, ne’ebé importante ba ekonomia, ne’e Estadu nia propriedade ne’ebé tenki utiliza iha forma loloos no hanesan, ba ema hotu-hotu ho konkordánsia ba interese nasional. (2) Kondisaun atu aproveita rekursu naturál sira ne’ebe ko’alia iha númeru uluk tenki konstitui rezerva finanseira obrigatóriu tuir lei.
Desizaun ne’e foti hosi juiz koletivu Tribunál Rekursu kompostu hosi Deolindo dos Santos (Relatór), Jacinta Correia da Costa no Duarte Tlman Soares.
Tribunál Rekursu notifika ona Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasionál no Prokuradór Jerál Repúblika ba desizaun refere.
Liuhosi deklarasaun inkonstitusionalidade ne’e, proibi kompañia Timor GAP atu hasai osan diretamente hosi Fundu Petrolíferu atu investe iha atividade petrolífera iha rai laran ka iha rai li’ur, maibé kualkér orsamentu ba investimentu iha área petrolífera sei orsamenta liuhusi orsamentu jerál Estadu.
Entretantu, Lei Fundu Petrolíferu artigu 15-A kona-ba investimentu iha operasaun petrolífera ne’ebé Parlamentu Nasionál altera ona hateten Fundu Petrolíferu bele aplika diretamente iha operasaun petrolífera, tantu iha territóriu nasionál ka iha estranjeiru, tuir saida mak haktuir ona iha artigu 22 hosi Lei Atividade petrolífera, liuhosi selebrasaun tranzasaun komersiál, hosi intermédiu Timor GAP, E.P.
Nune’e mós investimentu Fundu Petrolíferu iha operasaun petrolífera, ne’ebé previstu iha númeru anteriór, konstitui klase espesiál ativu, iha vertude natureza ne’ebé la aplikável rekizitu konstante hosi artigu anteriór.
La liuhosi %5 Fundu Petrolíferu, sei aplika klase ativu, ne’ebé limiti ne’e sei kálkula ho valór totál, tantu Fundu Petrolíferu hanesan investimentu, ba realizasaun investimentu inisiál.
Ikus liu, investimentu sira iha operasaun petrolífera iha prezente artigu, la’ós de’it promove dezenvolvimentu no diversifikasaun ekonomia nasionál, maibé mós ho retornu finanseiru ba Fundu Petrolíferu, hanesan benefísiu ekonómiku no sosiál investimentu.
Jornalista: Evaristo Soares Martins
Editór: Xisto Freitas