DILI, 29 agostu 2019 (TATOLI)-Bankada CNRT konsidera selebrasaun tinan 20 referendu marka ho istória foun ida tan, tanba konsege hakotu disputa Fronteira Marítima ho Austrália no ohin, país rua ne’e sei troka “Nota Diplomátika” ba definisaun Fronteira Marítima Permanente.
“Momentu ida-ne’e, selebra tinan 20 hafoin referendu iha 1999. Bankada CNRT hakarak hatete ba povu tomak katak selebrasaun ba tinan 20 referendu marka ho istória foun. Ami hakarak partilla mós ami-nia agradesimentu ua’in ba Governu Austrália tanba hakarak tuur hamutuk iha meza hodi halo negosiasaun”, Vise Bankada CNRT, Patrício Fernandes, haktuir iha deklarasaun polítika iha sesaun solene ba komemorasaun aniversáriu ba dala-20 Konsulta Populár no Misaun INTERFET, iha plenária Parlamentu Nasionál (PN), ohin.
Tanba ne’e nia dehan, timoroan hotu bele hi’it ulun, basa liman ho orgullu tanba konsege selebra tinan 20 ho vitória mak manán Tasi Timór ho ninia rikusoin tomak iha tasi-laran, tasi-kidun no tasi-leten.
Relasiona ho susesu ne’e, bankada CNRT (Congresso Nacional para a Reconstrução de Timor-Leste) iha PN hato’o apresiasaun kle’an ba Xefe Negosiadór Kay Rala Xanana Gusmão ho ninia ekipa tomak, ba solidariedade nasionál no internasionál, inklui povu tomak ne’ebé mak fó ona apoiu ba susesu hirak ne’e.
Ba prezensa bainaka espesiál sira nian iha PN, Patrício dehan : “CNRT nu’udar bankada Governu nian, hato’o apresiasaun aas ba ita-boot sira-hotu, tanba mai ona iha Timor-Leste hodi komemora tinan 20 referendu hamutuk ho ami, hodi festeja loron vitória ne’ebé istóriku. Ho ksolok ua’in, ami hato’o benvindu ba imi hotu”.
Bainaka espesiál sira mak Prezidente Asembleia Repúblika Portugál, Eduardo Ferro Rodrigues, Eis Xefe UNAMET, Ian Martin, Primeiru-Ministru Vanuatu, Carlot Salwai, no bainaka importante seluk.
Iha oportunidade ida-ne’e bankada CNRT husu povu tomak tanba ohin, momentu importante atu halo reflesaun pasífika, lori ita ba kotuk uitoan, loron 30 agostu 1999 nian. Tinan 20 liubá ne’e, nu’udar pontu kulminante hosi luta naruk Timor-Leste ninia independénsia, tinan 24 nia luta eroízmu no sakrifísiu timoroan tomak ninian.
“Sakrifísiu hotu-hotu labele lakon leet de’it, ami-hotu sei halo buat hotu-hotu atu povu Timor-Leste ida ne’ebé mak moris dignu, prósperu no seguru”.
Loron 30 agostu, sai loron afirmasaun povu tomak hodi hili entre opsaun-rua, timoroan tomak hili atubele hamriik mesak, ukun rasik aan nu’udar nasaun soberana ida.
“Timor-Leste agora nasaun independente no soberana maski ami-nia demokrasia sei nurak hela kompara ho nasaun barak ne’ebé mak ukun aan kleur ona, maibé la halo ami baruk atu aprende no hadi’ak aan beibeik, hanesan mós dezenvolvimentu ne’ebé sei hakat neineik, maibé ami la lakon esperansa atu la’o bá oin beibeik”
Iha oportunidade ne’e, Patrício Fernandes afirma : “Ami hakarak partilla ami-nia agradesimentu boot ba apoiu solidariedade internasionál, tantu ativista direitu umanu no pro-demokrasia sira, Governu no mós instituisaun akadémika iha rai hotu-hotu, ne’ebé mak fó ona tulun hodi nune’e Timor-Leste deside ninia futuru”.
Apoiu solidariedade internasionál hahú kedan hahú funu, konvokatóriu referendu, depois kontinua ho tranzisaun ONU nian to’o loron 20 fulan-maiu 2002. Misaun Tranzisaun Nasaun Unida hosi UNAMET, UNTAET to’o UNMISET halo ona buat barak mai iha Timor-Leste, estabelese órgaun Estadu, lei própria, fornese asisténsia administrativu esensiál no asegura estabilidade polítika Timor-Leste nian.
Tuir bankada CNRT katak ho apoiu hirak ne’e hotu mak Timor-Leste harii duni ninia aliserse nasaun nian nu’udar país soberanu ida.
Iha loron 30 agostu 2019, Timor-Leste no Austrália sei troka nota kona-ba Ratifikasaun Tratadu Fronteira Marítima iha resintu Palásiu Governu, loraik ne’e.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Maria Auxiliadora