HEADLINE, LAUTEIN

Xefe Kaza Sivíl Oferese Materiál ba Inan Kbiit Laek

Xefe Kaza Sivíl Oferese Materiál ba Inan Kbiit Laek

Xefe Kaza Sivíl, Francisco Maria de Vasconselhos ho reprezentante Gabinete Espoza PR, oferese materiál asisténsia sosiál ba inan kbiit laek ho nia oan feto alezada iha Suku Sarelau. Imajen TATOLI/Cipriano Colo

LAUTÉM, 12 outubru 2019 (TATOLI)–Xefe Kaza Sivíl Prezidénsia Repúblika, Francisco Maria de Vasconselhos reprezenta Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo, hodi halo vizita ba kbiit laek Cecilia Pires (54), iha Aldeia Ra’ano, Suku Serelau, Postu Administrativu Lautém, Munisípiu Lautém, sábadu ne’e.

Kbiit laek Cecilia Pires hela mesak ho nia oan feto ida naran Rogaia Pires (25) ho kondisaun alezada, ne’ebé hela iha uma oan ida ho medida 6×5.

Uma ne’ebé didin ho bloku (batako) no tutan ho kalén konstrui hosi komunidade iha aldeia refere, ho apoiu materiál hosi Sentru Solidariedade Sosiál Munisípiu Lautém, hafoin uma ne’e rasik anin sobu iha tinan kotuk.

Tanba ne’e, iha okaziaun vizita Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo ba Munisípiu Lautém, Xefe Kaza Sivíl aproveita mós tempu hodi to’o iha kbiit laek ne’e ne’e nia hela fatin, serbisu hamutuk ho Gabinete Espoza Prezidente Repúblika nian, hodi oferese mós fasilidade ka ajudu umanitária balun hanesan kulxaun, sumaxu, manta, kadeira no seluk-tan.

Xefe Kaza Sivíl, Francisco Maria de Vasconselhos hateten momentu sira hanesan ne’e hatudu katak Prezidente Repúblika iha duni kompromisu atu tau-matan ba povu.

Nia dehan, maski Xefe Estadu la’ós ezekutivu, maibé hanesan aman ba Estadu ida-ne’e, sei halo esforsu hotu liuhusi posibilidade ne’ebé mak Prezidente bele halo ba povu.

“Ami mai haree maibé ami labele halo buat hotu. Maski nune’e, PR bele sai matan no tilun husi komunidade atu bele ko’alia ho órgaun soberania sira hotu, liliu Governu oinsá mak bele halo planu atu tau-matan didi’ak ba ita-nia povu no kbiit laek sira”, Vasconselhos haklaken.

Nia hatutan, rai ne’e nia luta ho durasaun tempu naruk, tanba ne’e labele husik povu balun hela iha kotuk no balun de’it mak moris di’ak.

Nia subliña, tulun uituan ne’ebé Prezidénsia no Gabinete Espoza nian oferese ba kbiit laek ne’e, la’ós karidade, maibé ne’e responsabilidade Prezidente Repúblika nian.

“Bainhira PR ho espoza haree buat ruma atu tulun, ne’e hanesan responsabilidade Xefe Estadu nian atu tulun ninia sidadaun”, Xefe Kaza Sivíl salienta.

Iha fatin hanesan, Xefe Suku Sarelau, Dionísio Soares agradese ba Xefe Kaza Sivíl ne’ebé reprezenta Prezidente Repúblika no mós hosi parte espoza ninian ne’ebé hakmaan-aan hodi to’o iha fatin ne’ebá hodi haree direta inan kbiit laek ho nia oan alezada.

Nia informa mós ba Xefe Kaza Sivíl katak buat hirak ne’e hotu realiza tanba serbisu hamutuk entre xefe suku rasik, Administradór Postu Administrativu Lautém, ho Diretór Sentru Solidariedade Sosiál Munisípiu Lautém.

Nia konta tuir katak inan faluk ho oan feto alezada hela mesak dezde fila husi ailaran (foho matebian), foin mak hetan ninia identidade (BI) nu’udar sidadaun iha tinan 2018, hodi asesu ba idozu no invalidéz hanesan sidadaun sira seluk, ne’e tanba apoiu hosi Diretór Sentru Solidariedade Sosiál Lautém.

“Ha’u mós agradese ba Diretór Sentru Solidariedade Sosiál, Paulo da Silva Pinto ne’ebe serbisu maka’as hodi tulun povu kbiit laek, liliu inan faluk ho nia oan alezada ne’e atu bele asesu to’o parte Prezidénsia Repúblika”, Xefe Suku tenik.

Liurai Sarelau ne’e konsidera prezensa Xefe Kaza Sivíl iha suku ne’e iha valór boot tebes tanba bele lori duni ukun ne’e to’o iha baze no lori kondisaun suku ne’e to’o ba nasionál.

Iha biban ne’e, Diretór Sentru Solidariedade Sosiál Munisípiu Lautém, Paulo da Silva Pinto hateten ohin Xefe Kaza Sivíl bele mai to’o fatin ne’e tanba parte Sentru Solidariedade Sosiál mak rekomenda bazeia ba relatóriu Sentru nian katak inan faluk ho nia oan feto alezada ne’e mós tama kategoria kbiit laek iha suku ne’e.

Antes ne’e, Paulo hatutan, parte Sentru Solidariedade Sosiál fó ona apoiu asisténsia sosiál hanesan foos, mina, supermie no seluk-tan.

Suku Sarelau kompostu husi aldeia tolu mak hanesan Aldeia Ra’ano, Adeia Adavari no Aldeia Puruware ho nia populasaun  hamutuk 1.772.

Jornalista: Cipriano Colo

Editór: Xisto Freitas

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!