iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, HEADLINE

Empreza Sub-Kontratór Portu Tibar Adota Ona Medida Prevensaun Coronavirus

Empreza Sub-Kontratór Portu Tibar Adota Ona Medida Prevensaun Coronavirus

Atividade iha Portu Tibar. Imajen Tatoli/António Gonçalves

DILI, 17 fevereiru 2020 (TATOLI) – Empreza sub-kontratór iha Portu Tibar, Timor Port no China Harbour Timor, adota ona medida prevensaun no kontrolu ba ekipa traballu ne’ebé serbisu ba konstrusaun Portu Tibar, inklui izolamentu ba funsionáriu sira hotu ne’ebé halo viajen husi Xina durante loron 14 antes no loron 14 tuir mai viajen nian.

Tuir nota ne’ebé Agência TATOLI asesu iha Portál Ofisiál Governu, empreza halo ona relatóriu diáriu kona-ba rejistu viajen no kondisaun saúde husi pesoál tomak ho nasionalidade estranjeiru ne’ebé serbisu iha projetu konstrusaun Portu Tibar no obrigatóriu uza máskara no adota medida kona-ba kontrola ijiene iha eskritóriu no instalasaun sosiál sira.

Notísia Relevante: Governu Hola Medida Prevensaun ba Virus Corona

Medida hirak ne’e, relasiona ho moras Coronavirus ne’ebé ninia sentru sirkulasaun mai husi sidade Wuhan, provínsia Hubei, iha Repúblika Populár Xina, ne’ebé daudaun ne’e ema rihun mak lakon vida ona tanba virus ida-ne’e.

Projetu konstrusaun Portu Baía Tibar daudaun ne’e atinje ona porsentu 20, ne’ebé tuir planu sei ramata iha tinan oin.

“Atividade hirak ne’ebé relasiona ho projetu detalladu ezekusaun nian, konstrusaun estaleiru no instalasaun temporária sira, produsaun agregadu sira iha fatin ke’e fatuk pedreira, konsolidasaun aterru liuhosi harii koluna sira, ne’ebé uza fatuk, iha rai no iha tasi. Atividade seluk tan ne’ebé la’o hela maka ensaiu no teste ba estaka besi no pesa pré-fabrikada sira, ho besi beton homan, ne’ebé sei uza atu harii kais. Serbisu halo kle’an tasi okos nian ramata ona no ekipamentu sira ne’ebé uza hodi ke’e ne’e muda sai daudaun ona”, haktuir nota ne’e kona-ba progresu servisu Portu Tibar.

Maski mosu limitasaun oin-oin, serbisu konstrusaun Portu Tibar nian daudaun ne’e la’o ba oin nafatin, ho traballadór besik na’in-400, husi rai-laran no rai-li’ur maka asegura andamentu konstrusaun ne’e nian no laiha hanoin ruma atu suspende serbisu husi parte Governu ka husi Timor Port S.A. nian, konsesionária projetu ne’e nian.

Limitasaun husi medida hirak ne’e maka ba sidadaun estranjeiru ne’ebé atu tama iha Timor-Leste ne’ebé iha semana haat ikus-ne’e sai ka halo viajen ba Repúblika Populár Xina, impede funsionáriu sira ne’ebé fila husi féria atu labele kontinua lai sira-nia atividade no limita funsionáriu sira ne’ebé seidauk fila atu tama iha Timor-Leste.

“Maske ho limitasaun sira-ne’e, serbisu sei la’o ba oin nafatin tanba medida sira ho objetivu atu salvaguarda seguransa ba ema hotu no ba saúde públika”, refere nota.

Konstrusaun Portu Tibar Hahú Iha 2018

Iha loron 30 agostu 2018, Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak halo lansamentu ba konstrusaun Portu Tibar, ne’ebé tuir planu loron konstrusaun hahú husi loron lansamentu no sei ramata iha 30 agostu 2021.

Konstrusaun Portu Tibar, lokaliza iha kilómetru 10 hosi Oeste Dili, iha Baía Tibar, Munisípiu Liquiçá, hanesan infraestrutura prioritária ne’ebé identifika ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030.

Projetu ho durasaun serbisu tinan tolu ne’e, hanesan konstrusaun nível internasionál, ne’ebé ezekuta liuhosi Timor Port S.A. ho modalidade Parseria Públika Privada (PPP) entre konsórsiu Bolloré no Governu Timor-Leste.

Ba konstrusaun ne’e, Governu aloka millaun $130, enkuantu Timor Port no Bolloré hamutuk miliaun $140, totál millaun $270 ba faze inísiu. Totál investimentu orsamentu ba Portu Tibar to’o tinan 30 ho valór millaun $500.

Liuhosi konkursu internasionál, Governu selesiona Bolloré Group (Parseiru Privadu) atu dezenvolve portu foun (green field port) ho modelu dezeñu, harii, ko-finansia, opera no transfere (Design Build Finance Operate & Transfer/DBFOT).

Bolloré Group nu’udar kompañia Francês koñesidu iha nível mundiál espesializada iha konsensaun portu no lojístika, no agora daudaun opera terminál kontentór hamutuk 16 iha nasaun oioin.

Atu hala’o dezenvolvimentu portu, Governu asina kontratu ho Timor Port S.A. (kompañia ne’ebé registradu iha Timor-Leste no na’in husi Bolloré Group) iha loron 3 juñu 2016 ba konsensaun tinan 30 nian, hafoin períodu konsensaun, Timor-Port S.A. sei transfere fali portu internasionál ne’e (Portu Tibar) ba Governu Timor-Leste.

Tuir kontratu ho Governu, Timor Port S.A. bele halo sub-kontratu independentemente ba serbisu konstrusaun no operasaun ba entidade seluk no asegura entidade ne’ebé envolve hodi kumpre ho espesifikasaun téknika referida iha Kontratu Konsensaun.

Nune’e, konsesionária lansa independentemente konkursu internasionál no konklui tiha ona konkursu ne’e ho kompañia selesionadu China Harbour Engineering Company (CHEC) nu’udar parte ne’ebé manán ba konstrusaun ba Portu Tibar iha loron iha 12 dezembru 2017.

Parte Governu estabelese ona Unidade Jestaun Portu Baía Tibar hodi dedika totalmente ba implementasaun projetu ne’e, ho profisionál sira ne’ebé iha esperiénsia ona, tantu nasionál no internasionál, ne’ebé kombina ho koñesimentu nesesáriu hodi jere akordu Kontratu Konsensaun durante faze konstrusaun (téknika, seguransa, saúde no ambiente no legál).

Previstu kais rua ho metru 630, bele simu kontentór 8700.000 iha tinan ida nia laran.

Aleinde ne’e, durante faze konstrusaun, iha projesaun katak sei kria empregu ba ema na’in-500 ne’ebé maioria ba timoroan, nu’udar kompromisu husi konsensionária.

Hetan Prémiu Mellór Projetu 2018 Iha Rejiaun Ázia Pasífiku

IJ Globál fó prémiu “Mellór Projetu iha Tinan 2018” iha Rejiaun Ázia Pasífiku, ba Parseria Públika Privada (PPP) Portu Tibar iha Timor-Leste.

IJ Globál hanesan organizasaun líder mundiál iha infraestrutura no finansiamentu projetu no prémiu ne’e anúnsia iha loron 28 marsu 2019 iha Singapura.

Projetu Portu Tibar ne’e selesionadu entre projetu PPP ne’ebé realizadu iha país dezenvolvidu hotu iha Rejiaun Ázia Pasífiku.

Rekoñesimentu internasionál ne’e hanesan  dahuluk ba PPP ne’ebé dezenvolve iha Timor-Leste no nu’udar konkista boot ba Governu Timor-Leste. Nune’e mós hatudu dalan ba dezenvolvimentu husi projetu PPP ne’ebé fó rezultadu di’ak.

Jornalista : Antónia Gusmão

Editora: Julia Chatarina

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!