DILI, 19 maiu 2020 (TATOLI)—Iha dadeersan ne’e, tersa (19 miau 2020), iha odamatan-boot atu tama ba Komemorasaun Loron Restaurasaun Independénsia Timor-Leste bad ala-18, povu Timor-Leste laran triste be triste. Tanba, iha dadeersan ne’e, kalohan nakukun falun metin hela Uma Fukun Parlamentu Nasionál nia kakuluk. Rai-lulik Timor-Leste ne’e tanis. Martir no eroi sira be mate ba rai-lulik Timor-Leste ne’e mós laran triste be triste.
Tanbasá? Kalohan nakukun nia restu ba loron hoisehik (segunda, 18 maiu 2020) nian, ohin, falun hela reprezentante povu na’in-65 (Fretilin 23, CNRT 21, PLP 8, PD 5, KHUNTO 5, UDT/FM 2, no PUDD 1) iha uma fukun Parlamentu nasional nia matan. Horisehik, Deputadu Maria Rosa da Câmara “Bi Soi” no Deputadu José Virsgílio hakuak metin kadeira Prezidente Parlamentu Nasionál nian atu nune’e Deputada Maria Angelina Sarmento Lopez labele hola fatin hodi lidera plenária. Horisehik, Parlamentu Nasionál nakfilak-aan sai fatin ema istória malu hodi “hadau” no “hakuak” kadeira ho domin.
Ohin, tersa (19 maiu 2020), iha maizumenus tuku 08.15 (ohin deputadu/a sira ne’e mai sedu de’it), Deputadu CNRT, José Virgílio, baku-fila Meza Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), meza nia ain sa’e ba lalehan no meza nia lolon sira taka-rabat ba rai. Deputadu CNRT baku-fila tiha meza ne’e, Vise-Xefe Bankada Congresso Nacional da Reconstrução de Timor (CNRT), Patrocínio dos Reis Fernandes, husu ba Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál, Deputadu Luis Roberto responsabiliza kazu ne’e.
Hosi Agência TATOLI nia matan nia haree, kazu ne’e akontese maizumenus tuku 09.00. Kazu ne’e mosu, hanesan horisehik ne’e, bainhira Segundu Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto, atu ba tuur iha kadeira Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noé, nia fatin be mamuk hela ne’e atu lidera plenária. Maibé, bainhira Deputadu Luis Roberto hakat ba no atu tuur bá, Deputadu CNRT, José Virgílio, fokit no hiit sai kadeira hodi ohin ne’e rezulta kadeira no meza baku-fila lekar ba-mai.
Hafoin meza ne’e baku-fila, mosu reasaun maka’as entre deputadu sira hosi CNRT no deputadu sira hosi FRETILIN no PLP. Purtantu, Deputadu sira hosi PD, UDT/FM no PUDD akompaña de’it no hamriik hodi observa hosi dook de’it.
Hakarak hatene, meza no kadeira ne’ebé rahun mak mak bainbain Prezidente Parlamentu Nasonál, Arão Noé de Jesus da Costa Amaral, hodi tuur atu prezide no lidera plenária. Entretantu, kadeira rua seluk iha sorin-sorin, hanesan Vise-Prezidente na’in-rua nia kadeira nafatin ho kondisaun di’ak hela.
Iha bibana manas ne’e, deputadu hosi CNRT ne’ebé halo reasaun maka’as mak José Virgílio, Deputada Maria Gorumali Barreto, Maria Rosa da Câmara “Bi Soi”. Hosi parte FRETILIN nian mak Deputadu Antoninho Bianco no PLP nian Deputada Regina Freitas. Reasaun ne’e akontese kuaze oras rua nia laran, ne’ebé halo deputadu no deputada sira haksesuk malu no istória malu hanesan ne’ek-mean sira hadau malu masin-midar. Barullu tebes. Lahatene, sé mak atu rona sé no sé mak ko’alia ba sé
Deputadu sira halo reasaun, atake malu ho liafuan hosi ibun ba ibun ne’e, akontese iha resintu plenária nian. Istória malu, hatudu liman ba malu, hiit kadeira atu tuda ba malu, hatete lia-kro’at ba malu, jornalista no partisipantes eluk iha uma fukun ne’e nia laran, balun leno sai asaun ne’e ho “live” liuhosi facebook no mundu tomak haree. Sé mak moe ba sé. Sé mak halo moe sé. Maibé, loloos ne’e, povu Timor-Leste mak moe tanba hili sala ema hodi reprezenta sira.
Bainhira deputadi/a sira haskesuk malu be fuik no fuik, hosi parte seguransa sira liuhosi PNTL fó seguransa másimu ba asaun refere. Membru polísia sira hamriik ho firme hodi fó seguransa tuir lei no orden. Iha laran seguransa metin, iha resintu Parlamentu Nasionál nia liur, hetan seguransa másimu hosi PNTL. Dalan sira be liga ba parlamentu ne’e PNTL blokeia. Sé mak laiha nesesidade labele no latama Parlamentu Nasionál.
Hafoin asaun ne’e, Vise-Xefe Bankada CNRT, Patrocínio dos Reis Fernanes, hateten kazu ne’e mosu hafoin Vise-Prezidente PN, Deputadu Luis Roberto ‘tenta’ hadau podér kargu Prezidente Parlamentu Nasionál.
“Asalta de podér ne’e krime hasoru estadu. Ha’u hanoin Vise-Prezidente ne’ebé ba asalta podér ne’e nia mak responsabiliza. Tanba nia hatene katak nia laiha delegasaun kompeténsia atu tuur iha kadeira prezidente parlamentu nian. Vise-Prezidente ne’ebé ba tuur sein delegasaun no sein koñesimentu ne’e mak ba responsabiliza,” dehan nia ba Agência TATOLI, bainhira reasaun entre deputadu sira la’o namanas hela, iha Parlamentu Nasionál, segunda ne’e.
Nia hatutan, kazu ohin ne’e mosu tanba Vise-Prezidente Deputadu Luir Roberto atu hadau podér ne’e, bankada CNRT nia pozisaun defende lei no prosedimentu legál sira.
Nia esplika, pozisaun CNRT nian defende nafatin meza no bainhira atu halo mudansa tenke liuhosi prosesu legál la’ós liuhosi asalta podér hodi ba hadau de’it hodi rezulta meza to’o rahun ne’e.
Maski, reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasionál hadau malu kadeira no duun sala ba malu katak viola lei no bandu, maibé klaramente, liuhosi darama “Hakuak no Baku-Fila kadeira no Meza” ne’e, povu hatene momoos ona katak sé mak reprezenta sira (povu) no sé-sé mak reprezenta sira ida-idak nia polítika.
Notísia Relevante: CNRT La Fó Fatin Ba Deputada Maria Angelina Tuur iha Arão Noé Nia Fatin
Jornalista : Evaristo Soares Martins
Editór : Cancio Ximenes
Defende meza? Defende meza laos ho atitude krime nb harahun fali meza. Inkomportadu liu depatu ne. Logikamente, imi debate deit ho ideologia la bele ho fisiku. Inkapasidade liu. Imi hanesan hotu deit.
(deskulpa” sorte hu nunka hili ema ida hnesan imi. Se iha tan EA, hu mk hili ema atitude at hnesan ne. Hamoe an deit, hamoe partidu.
Tamba la justo liu, wainhra o deham defende meza, maibe na realidade o harahun meza. Nia logika iha nebe?
aktu ida ne’e tuir ita hare katak iha vida demokrasia livre ba ema hotu atu ezerse nia hanoin tuir dalan demokratiku, nia lalaok mak hanesan ona dezentendimentu mosu entre deputado sira normal tamba ita nia nasaun soberania iha estado de de direito demokratiku.
koko forsa labele ba sasan tenki ba malu ne’e koko forsa, harahun sasan ne’e laos aktu koko forsa, sasan lian laek (benda mati) nusa baku fila meja? tuda kadeira? iha meja parlamentu iha surik 2 nusa la hasai hodi ta’a malu deit se ra que demokrasia tenki mai ho forsa?
Nai deputado sira reprezenta povu maibe aktu ida ne’e hanesan reprezenta pesoal tamba povu laharuka ba atu halo problema maibe atu tau hanoin hodi hare no debate progressu dezemvolvimentu rai ida ne’e nian
Tinan 18 ba kotuk ema hotu bidu iha Tasi tolu. Ohin ita nia representante iha uma fukun Parlamento sira bidu ba sira nia interese no sira nia poder. Ironis tebes!
Tinan lubuk ida ona ba kotuk ema timor oan barak mak bidu iha rai lulik ida ne’e nia leten no liu liu iha fatin sagradu ruma nia leten.
Ita bo’ot sira reprezenta povu aileba nia fatin mak ba tur iha uma lulik timor nian, ne’e nia okos atu hodi halu diak no halibur ema hotu nia hanoin para bele lori povu mukit sira ne’e sae dadur laran.
Buat hotu ita bele halu maibe keta haluha Maromak nia prezensa iha imi ida idak nia-an no iha imi nia serbisu ne’ebe povu entrega ba imi atu halu.