DILI, 01 juñu 2020 (TATOLI) – Iha debate implementasaun medida ekonómika iha ámbitu prevensaun no kombate COVID-19 entre Governu no Parlamentu Nasionál (PN), Vise-Ministra Finansa, Sara Lobo Brites, rekoñese maski Governu aprova ona pakote ekonómiku hodi implementa maibé fundu finansiamentu sei la to’o atu kobre.
Tuir informasaun, Governu sei husu autorizasaun husi PN atu halo levantamentu estraordinária hamutuk millaun $200 hodi reforsa saldo tezouru no Fundu COVID-19.
“Implementasaun medida sira iha Estadu Emerjénsia, Governu iha difikuldade tanba ninia fonte ba finansiamentu insufisiente atu kobre hotu despeza hirak ne’ebé Konsellu Ministru aprova ona”, relata Vise-Ministra Sara, iha Sala Plenáriu, segunda ne’e.
Notísia Relevante: Governu Prepara Proposta Millaun $200 Reforsa Saldo Tezouru no Fundu COVID-19
Governante ne’e esplika, difikuldade ne’ebé Governu hasoru maka atu kobre despeza hanesan monetáriu ninian, espesífiku ba subsídiu $100 ba kada uma-kain kada-fulan.
Sara Lobo haktuir, iha inisísiu kedas kuandu iha autorizasaun husi PN, mekanizmu ne’ebé Governu estabelese liuhosi Komisaun Interministeriál ba Fundu COVID-19 halo apresiasaun no aprovasaun iha programa ne’ebé mak aprezenta hosi Sentru Integradu Jestaun Krize (CIGC, sigla portugés), aloka millaun $150 ba iha atividade no programa ne’ebé ligadu ho prevensaun no metigasaun ba COVID-19, maibé maioria labele finansia pakote ekonómika.
“Tantu kuaze laiha espasu atu atende pakote ekonómika ne’ebé maka Governu rasik aprova ona iha Konsellu Ministru. Programa apoia monetária ne’ebé maka ninia númeru mós aumenta, entaun Komisaun Interministeriál liuhosi Primeiru-Ministru konvoka reuniaun filafali hodi halo re-alokasaun hodi bele finansia programa monetáriu no felizmente konsege hetan re-alokasaun tanba kontribuisaun husi ministériu sira ne’ebé involve iha programa no konsege hetan millaun $63,6”, Vise-Ministra subliña.
Maski nune’e, nia haktuir, daudaun ne’e prosesu Ministériu Finansa konsege konklui pagamentu no haruka ona iha Banku Komersiál no iha ona validasaun, no espera katak Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) mós hahú lansa ona oráriu pagamentu.
Porsaun boot ne’ebé Governu konsege gasta hosi Fundu COVID-19 ba apoiu monetáriu no mós programa sira seluk ne’ebé sei iha prosesu hanesan asegura alimentár (sosa foos), suplementu remuneratóriu no akizisaun materiál protesaun ba COVID-19 ne’ebé sei iha prosesu.
“Loos duni, dala ruma haree dadus maibé la haree dadus konkretu, tanba ne’e prosesu sei iha andamentu hotu maibé ho desizaun ne’ebé hatuur katak iha situasaun COVID-19 nia-laran tenke fó prioridade liu ba prevensaun no metigasaun. Tanba ne’e maka ami kabementa hotu programa sira ne’e no daudaun atu implementa pakote sósiu ekonómiku sira ne’e presiza duni iha reforsu ruma atu Governu bele implementa”, nia salienta.
Alokasaun orsamentu husi Fundu COVID-19 ba dahuluk maka prevensaun no metigasaun COVID-19 ho ninia montante orsamentu millaun $125,9, husi verba ne’e sei finansia sub-programa hamutuk 10, enkuantu programa daruak mak aumenta produsaun no produtividade ho ninia alokasaun millaun $4,9, no programa datoluk maka asesu produtu alimentár iha alimentasaun servisu ho ninia alokasaun orsamentu hamutuk millaun $19,1.
Alokasaun orsamentu Fundu COVID-19 ba instituisaun hamutuk 13, kompostu husi alokasaun ba Parlamentu rasik tuir lei ne’ebé aprova iha PN iha kabimentu hamutuk $500.000.
Aleinde ne’e, aloka ba iha Gabinete Primeiru-Ministru millaun $1,6, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál hamutuk $207.000, Ministériu Agrikultura no Peska millaun $4,9, Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun millaun $2,4, Ministériu Finansa $900.000, Ministériu Saúde millaun $52,4, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun millaun $15.
Enkuantu, Ministériu Turizmu, Komérsiu no Industria millaun $6, FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) millaun $12,5, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) $670.000, Centru Logistika Nasionál (CLN, sigla portugés) hamutuk millaun $19,1, Sentru Integradu Jestaun Krize (CIGC, sigla portugés) millaun $34,5 hanesan fundu rezerva.
Jornalista: Antónia Gusmão
Editora: Julia Chatarina