DILI, 02 jullu 2020 (TATOLI) – Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak fó orientasaun ba Sekretaria Estadu Formasaun no Profisionál no Empregu (SEFOPE) atu esforsu-an luta redúz dezempregu iha Timor-Leste.
“Primeiru-Ministru bolu ha’u mai hodi hato’o asuntu importante balun ligadu ho servisu SEFOPE nian, ami ko’alia kona-ba área empregu no formasaun. Primeiru-Ministru husu atu aselera servisu ba oin hodi atinje meta Governu nian, ne’ebé atu redúz dezempregu iha Timor maka kada tinan tenke kria postu servisu 60.000,” relata Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu, Alarico do Rosário hafoin hasoru malu ho PM Taur iha Palásiu Governu, kinta ne’e.
Atu atinje kestaun ne’e, SEFOPE atu fó formasaun hodi prepara joven sira hodi nune’e iha kapasidade bele kompete iha merkadu rai-laran no mós rai-liur.
Alarico hatutan, formasaun ne’e SEFOPE realiza atu hetan sidadaun sira ne’ebé iha kapasidade di’ak hodi bele kompete iha merkadu tanba SEFOPE durante ne’e serbisu hamutuk ho Governu Austrália no Korea Súl hodi haruka joven sira ne’ebé iha ona abilidade ba servisu.
Formasaun ne’ebé SEFOPE fó mak hanesan lian inglés no lian Korea tanba tuir Sekretáriu Estadu ne’e katak atu ba servisu iha Austrália presiza ko’alia inglés di’ak no ba Korea mós hanesan.
Aleinde formasaun ba lian, formasaun mós ba área espesialidade sira ne’ebé mak tuir akordu ne’ebé parte rua estebelese ona hanesan iha Korea, iha área ne’ebé sira oferese mak iha área peska no iha Austrália mak iha área ospitalidade no área seluk tán.
“Formasaun ne’ebé durante ne’e SEFOPE hala’o mak bazeia ba merkadu husu, tanba ne’e maka kursu ne’ebé mak joven sira tuir mak tenke tuir formasaun ne’ebé nasaun rua ne’e husu, nune’e labele prejudika iha kompetisaun,” nia akresenta.
Tuir dadus husi Sekretaria Estadu ba Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) husi tinan 2014 to’o 2018, timor-oan hamutuk 2.819 maka servisu ona iha Austrália liuhosi programa Seasonal Worker iha área ospitalidade no ortikultura no konsege rekolla retornu milliaun $9.698.579,15 mai Timor-Leste.
Iha tinan 2012 traballadór hamutuk 12, tinan 2013 traballadór na’in-36, 2014 ema na’in-131, 2015 na’in-181, 2016 iha traballadór na’in-298, 2017 na’in-782, 2018 ema na’in-1.380 no 2019 ema lima.
Iha área ortikultura traballadór mane hamutuk na’in-1.823 no feto 744, enkuantu iha ospitalidade mane 187 no feto 95, ne’ebé husi númeru ne’e traballadór balun servisu repetidu to’o dala haat hafoin kompleta servisu ho durasaun fulan-neen, bazea ba prestasaun servisu traballadór iha kompañia sira.
Enkuantu, daudaun ne’e traballadór timoroan 3.000-resin maka servisu iha Korea Súl.
Iha polítika VIII Governu Konstitusionál atu kria kampu traballu 60.000 kada tinan, SEFOPE rasik kontribui ona porsentu 10.
Jornalista: Antónia Gusmão
Eitora: Julia Chatarina