DILI, 10 jullu 2020 (TATOLI) – Sekretaria Estadu Ambiente (SEA) hamutuk ho Ajénsia Nasionál Lisensiamentu Ambientál (ANLA) halo inspesaun ba fatin atividade kontrusaun otél husi empreza Pelican Paradise no identifika empreza estranjeiru ne’e presiza kuidadu iha área tasi.
Sekretaria Estadu Ambiente, Demétrio do Amaral de Carvalho, informa katak vizita ne’e hodi haree besik atividade empreza ne’ebé presiza konserva ambiente tasi ibun atu nune’e ema labele soe foer iha tasi hodi provoka poluisaun no estraga ambiente tasi.
“Ami fó hanoin ba Pelican Paradise bele kontribui konserva área tasi ibun ne’e ho didi’ak, tanba rai henek mutin iha Dili laran iha fatin rua, ida iha fatin ida ne’e (Tibar) no mós iha área Cristo Rei nian,” dehan Sekretáriu Estadu Demétrio hafoin halo vizita iha área konstrusaun otél husi Pelican Paradise, iha Tibar, sesta ne’e.
Notísia Relevante: Pelican Paradise Hahú Investimentu Faze Dahuluk Konstrui Otél iha Tasi-Tolu
Governu Asina Nota Entendimentu Hodi Konserva Karau Tasi
Governante ne’e nota, iha empreza ka individu balun rai foer iha tasi ibun, tanba ne’e nia husu empreza ne’ebé hala’o obra iha área tasi ibun bele kuidadu área tasi.
“Ami ko’alia ona atu Pelican Paradise maka iha pesoál besik iha ne’e, ami fó hanoin atu sira alerta ba ema sira ne’ebé soe sasán iha tasi ibun ne’e, atu labele soe tan tanba ita sei monitoriza ho besik. Ne’e la’ós di’ak de’it ba Pelican Paradise nia negósiu de’it maibé hanesan atraisaun turizmu ida importante ba Timor-Leste,” nia akresenta.
Iha área tasi Tasi-Tolu, bainhira luku iha paizajen ne’ebé furak no bele atrai turizta nia matan.
“Ita hatene tasi ibun iha área Tasi-Tolu ne’e iha spot prinsipál ba animál tasi hanesan Dugong (karau tasi), ne’ebé ema lokudór sira gosta haree. Tanba ne’e kuandu poluisaun tasi ibun foer tama barak ba tasi ne’e sei estraga du’ut tasi no dugong ne’e han du’ut tasi, entaun ita hakarak labele iha poluisaun ba tasi atu spot ne’e bele konserva ho di’ak,” hateten Demétrio.
Iha Fatin hanesan, Diretór Pelican Paradise, Jerimias Chan, hateten nia parte apresia ho inisiativa ne’ebé maka parte Sekretá Estadu Demétrio aprezenta no sira promete sei koopera ho insiativa ida-ne’e.
“Ami agradese tanba ba Sekretáriu Estadu Ambiente mai atu ko’alia kona-ba tasi ibun tanba tuir loloos tasi ibun ne’e fatin públiku maibé Pelican Paradise bele ajuda mós no halo kooperasaun hodi tau matan no tau seguransa atu servisu hamutuk hodi hapara ema soe foer arbiru iha ne’e,” Jerente ne’e subliña.
Tuir Diretór ne’e, Pelican Paradise nia parte prontu koopera ho Governu atu konserva tasi ibun besik projetu Pelican Paradise.
“Ami-nia ema iha ne’e bele tau matan. Parese ami bele halo planu ida oinsá bele servisu hamutuk departementu ambiente, nune’e husi komapañia Pelican Paradise mós bele haree iha área tasi ibun,” nia subliña.
Antes ne’e, iha loron 10 setembru 2018, Governu liuhosi Sekretáriu Estadu Demétrio ho reprezentante Konvensaun Konservatóriu Migratoriu Espésie Dugong, Donna Kwan, asina nota entendimentu hodi konserva no proteje Dugong iha Timor-Leste.
Implementasaun la’o ona iha Postu Administrativu Atauru, Tasi-Tolu, no Tibar durante tinan ida resin no identifika animál tasi ne’e ameasadu besik mohu.
Fatin potensiál ba Dugong ne’ebé identifikadu mak Dili iha Atauro, Tasi-Tolu, Lautem iha Lore, Tutuala no Com, Liquicá iha parte Tibar no Ulmera.
Enkuantu, Pelican Paradise daudaun ne’e halo investimentu ba konstrusaun apartementu, otél no rezidénsia hamutuk unidade 287 ho kustu orsamentu millaun $100 iha área Tasi-Tolu.
Konstrusaun ne’e sei finaliza projetu investimentu faze dahuluk iha 2024.
Tuir planu, Pelican Paradise sei halo dezenvolvimentu turísziku ho investimentu hamutuk ho montante miliaun $700.
Área dezenvolvimentu turístiku ne’e tuir planu sei harii iha rai ektare 558, iha zona entre Tasi-Tolu no Tibar, ne’ebé sei inklui unidade otelaria, kampu golf, lote rezidensiál, sentru dezenvolvimentu ba joven sira, eskola internasionál ida, ospitál ida no sentru komersiál.
Dezenvolvimentu ne’e sei permite kriasaun kampu traballu ba ema 1.500 iha faze konstrusaun no 1.300 kampu traballu permanente hafoin konstrusaun no reflorestasaun projetu atinje ona porsentu 80.
Jornalista: Natalino Costa
Editora: Julia Chatarina