DILI, 15 jullu 2020 (TATOLI) – Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Juvinal dos Reis ‘Akara’ hala’o sorumutuk ho ekipa hosi Konsultóriu Lian ba Jornalista (CLJ, sigla portugés) no iha biban ne’e, governante ne’e apresia servisu konsultóriu tanba bele eleva kapasidade jornalista prodúz notísia iha lian portugés.
Liuhosi relatóriu servisu CLJ, nota katak jornalista timor-oan sira ne’ebé antes ne’e tuir formasaun lian portugés hahú hatudu kapasidade hakerek notísia iha lian portugés, tanba ne’e nia parte komprometidu ba oin sei kontinua kooperasaun hamutuk ho Instituto Camões liuhosi projetu CLJ atu kapasita nafatin jornalista sira.
“Apresia servisu ho kualidade di’ak, ne’ebé jornalista sira hahú prodúz notísia ho lian portugés. Governu orgullu no apresia tanba timor-oan oan bainhira hahú simu formasaun, iha kasidade halo notísia iha lian portugés,” dehan Sekretáriu Estadu Akara hafoin enkotru ho ekipa CLJ iha Sala Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) Palásiu Governu, kuarta ne’e.
Iha loron 28 maiu 2020, Governu liuhosi SEKOMS no Instituto Camões liuhosi Embaixada Portugal selebra akordu ba prolongasaun projetu CLJ to’o 31 dezembru 2020.
Benefiáriu ba projetu CLJ desde hahú iha 2016 to’o dezembru 2019 hamutuk 190 no hosi númeru ne’e na’in-40 hanesan profisionál sira ne’ebé servisu iha Governu no na’in-150 hanesan jornalista.
Enkuantu, jornalista sira ne’ebé iha ona melloramentu ba lian portugés husi projetu CLJ iha 2016 to’o 2019 hamutuk 211 no profisionál husi instituisaun Governu hamutuk 57.
Tuir Akara, kooperasaun entre Governu Portugál no Timor-Leste liuhosi kooperasaun Instituto Camões ba projetu CLJ fó ona pasu pozitivu ba jornalista timor-oan sira inklui instituisaun Estadu nia desde projetu ne’e realiza.
“Durante tinan-haat nia laran sira apoia maka’as ita-nia jornalista sira halo notísia iha versaun portugés no ohin ha’u simu informasaun husi ekipa konsultóriu katak ita-nia maluk timor-oan ne’ebé maka halo knaar hanesan revizór kuaze prodúz notísia lian portugés porsentu 90 ona no falta porsentu 10 atu hadi’a iha sira-nia revizaun,” nia haktuir.
Tanba ne’e, nia konsidera iha nesesidade Governu investe osan atu apoiu projetu CLJ, nune’e profisionál komunikasaun sosiál sira bele hakle’an hakerek notísia lian portugés ho kualidade di’ak.
Governante ne’e iha esperansa revizór timor-oan bele aumenta, nune’e bele halo revizaun ba notísia lian portugés iha mídia hotu tanba durante ne’e halo de’it revizaun iha mídia hanesan Agência Tatoli, Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL,ep), Timor Post, Independente no GMN TV.
“Ha’u ohin dehan ona ba Diretora, agora ita iha revizór timor-oan na’in-tolu iha Konsultóriu ba Lian Portugés, maibé iha espera iha 2021 ita aumenta tan na’in-tolu no ha’u hakarak kontinua to’o na’in-20, nune’e tuir ita-nian planu bele apoia mídia hotu. Espera tinan rua ka tolu mai ita sei aumenta revizór timor-oan di’ak iha lian portugés,” nia subliña.
Aleinde ne’e Sekretáriu Estadu ne’e sei komunika ho Sentru Formasaun Téknika Komunikasaun (CEFTEC, sigla portugés) atu fó formasaun ba jornalista sira iha lian tetun atubele kapasita sira hakarek notísia tuir padraun tetun ne’ebé di’ak.
“Ha’u orienta ona Diretór CEFTEC tau tan planu atu halo kursu lian tetun ba jornalista sira atu hakerek notísia di’ak iha lian tetun. Nune’e mós, kada área kobertura tenke iha kursu ba jornalista,” nia akresenta.
Iha fatin hanesan, Diretora Projetu CLJ, Claúdia Taveira, hateten kestaun revizaun notísia iha lian portugés hatudu progresu di’ak.
“Sira hatudu kualidade serbisu di’ak nu’udar timor-oan no daudaun iha konsultória iha timor-oan na’in-tolu ne’ebé sai ona tradutór ba notísia lian portugés ne’ebé jornalista sira hakerek,” nia informa.
Nia husu ba SEKOMS atu reforsa kapasitasaun jornalista lian portugés, nune’e bele hadi’a produtu hakerek notísia ho padraun jornalíztiku.
“Dalaruma revizór sira hasoru difikuldade tanba notísia sira ne’ebé jornlista sira hakerek difikulta halo revizaun,” nia haktuir.
Jornalista: Natalino Costa
Editora: Julia Chatarina