iklan

NASIONÁL, DILI, HEADLINE, POLÍTIKA

CNC Promove Memória Pasada no Asegura Rekomendasaun “Chega!” no “Per Memoriam Ad Spem”

CNC Promove Memória Pasada no Asegura Rekomendasaun “Chega!” no “Per Memoriam Ad Spem”

Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega, IP, Hugo Maria Fernandes. Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 17 jullu 2020 (TATOLI)–Centro Nacional Chega (CNC) nia programa prioridade ba polítika Governu mak promove memória pasada, tau-matan ba fatin istóriku sira no asegura konteudu no rekomendasaun relatóriu CAVR “Chega!” no CVA “Per Memoriam Ad Spem” nian iha Timor-Leste.

Notísia Relevante: CNC halo Peskiza Mapamentu Sítiu Istóriku iha Munisípiu 6

Diretór Ezekutivu CNC, Hugo Maria Fernandes, hateten iha 2018 adopta rekomendasaun “Chega!” sira hatama ba iha programa prioridade Governu, polítika Governu nian ba iha CNC maka buat  tolu (3) mak primeiru prezerva memória pasada, promove rekonsiliasaun no pás iha Timor-Leste no mós iha mundu.

Segundu, nia dehan, tau-matan ba fatin istóriku sira no terseiru mak asegura katak konteudu hosi relatóriu “Chega!” tama iha konteudu ensinu eskola no mós ita-nia eskola universidade sira.

“Polítika ida-ne’e hahú kedan iha 2018, CNC halo ona buat balun ne’ebé mak ami konsidera nu’udar progresu to’o tinan ida-ne’e nia rohan. Ami halo ona mapamentu ba iha munisípiu ne’en (6) ba fatin istóriku sira, halo mós prezervasaun memória ema-nian, no parséria ho suku sira liuliu suku ualu (8) iha Dili,” Diretór Ezekutivu CNC, Hugo Maria Fernandes, iha nia diskursu iha Aniversáriu Centro Nacional Chega (CNC) ba datoluk “Hamutuk Ita Prezerva Memória ba Esperansa”, iha Antigu Komarka, Balide, Dili, seste ne’e.

Nia hatutan, CNC introdús programa “Komunidade Ida-Istória Ida” ne’ebé koopera ho eskola sira no universidade sira iha Dili inklui introdús programa Hatutan Memória iha ne’ebé estudante sira nu’udar parte ida hosi sira-nia traballu no fila ba uma hodi dokumenta sira-nia inan-aman nia memória.

Tuir nia, CNC mós fó bolsu peskiza ba timoroan ne’ebé mak hakerek sira-nia monografia kona-ba Istória Timor nian no kona ba Rekonsiliasaun no Pás iha Timor-Leste.

Aleinde prezerva memória husi ema babain nian hahú kedan iha 2018, nia dehan, CNC mós prezerva memória pensamentu estadista sira-nian hodi fó apoiu ba padre Martinho Gusmão atu kompilla no públika pensamentu Prezidente Saudozu Nicalau Lobato nian no Prezidente Repúblika Lú Olo halo ona lansamentu ba livru ne’e iha Palásiu Prezidensiál Bairru Pite, Dili, iha tinan kotuk.

Diretór CNC ne’e informa, CNC hahú mós fó apoiu ba profesór Aniceito Neves Breteni, dosente UNTL, ne’ebé halo peskiza hodi hakerek istória pesoál Saudozu Francisco Xavier do Amaral no hein katak iha tinan ne’e nia-rohan livru ne’e bele públika.

CNC mós, nia hateten, fó apoiu ba Knua Sahe hodi halo peskiza ba biográfia saudozu kamarada  Vicente Reis nian ne’ebé mak hein tinan oin mós sei públika.

“Prezervasaun memória hosi ema sira ne’e nu’udar maneira ida atu halo balansu narativa ba iha istória Timor nian luta popular ida-ne’e. Ema hotu kontribui, ita hakarak istória ema ida-idak nian, ema babain nian no komunidade nian mós bele fó kór ba diversidade iha luta ida-ne’e,” nia dehan. 

Hugo hatutan, progresu hirak ne’e ne’e CNC sei la la’o mesak tanba durante tinan tolu (3) ne’e halo parseria ho paseiru estratéjiku sira komesa kedan hosi Ministériu Edukasaun Juventude Desportu (MEJD). Daudaun ne’e, tuir nia, iha ona faze elaborasaun materia kurikuler ba materia rua (2) mak Materia Istória no Materia Edukasaun Sívika Sidadania Direitu Umanu”.

Ba oin, nia hateten, Ministru Edsukasaun Juventude no desportu (MEJD) Armindo Maia sei kontinua programa ida-ne’e atu bele responde ba programa boot Governu nian katak konteudu sira hosi CNC tenke hanorin iha eskola.

“Ho ne’e, ami mós halo parseria ho Ensinu Superiór Siénsia Kultura, tinan rua liu ona introdús materia Chega Justisa Tranzitóriu ba universidade rua mak UNTL no UNPAZ. Hein tinan ida-ne’e, bele habelar ba UNDIL, UNTAL no mós IOB ne’ebé mak CNC asina tiha ona nota de intendementu,” Hugo dehan. 

Durante ne’e, nia haktuir, CNC mós halo parseria ho Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), komesa tinan ida-ne’e tuir loloos orsamentu la’o normál komesa implementa polítika hakbiit sobrevivente sira no hamutuk ho Ministériu Saúde rejistu ba sobrevivente sira hosi konflitu polítiku

Nia dehan, besik tinan 20 laiha entidade Estadu no Governu nian ida mak halo rejistu ba vítima sira, agora baze dadus hamrik iha ne’e ita komesa rejistu vítima sira hosi konflitu pasadu.

Aleinde ne’e, CNC halo parseria ho Ministériu Justisa (MJ) atu fó resposta ba oan sira ne’ebé mak moris hosi violasaun seksuál, oan sira ne’ebé maka susar atu asesu ba sertidaun batizmu.

Entaun, tuir nia, CNC halo parseria ho MJ liuliu rejistu sivíl atu fó netik sertidaun batizmu RDTL nian maski ho naran pai Kognitivu no ho sertidaun ida-ne’e sira bele asesu ba bolsu estudu no mós administrasaun sira seluk.

“Ha’u temi de’it liña ministeriais balun ne’ebé mak sai parseiru ami-nia iha CNC ida-ne’e. Atu hatudu katak vontade morál, polítika hosi Governu atu implementa rekomendasaun sira hosi “Chega!” ne’e sei labele la’o mesak no CNC sei hetan apoiu hosi entidade Estadu Governu nian. Hakarak mós agradese ba misaun ONU nian iha Timor, misaun Governu Alemaña iha Timor, iha tinan ne’e ami asina nota de intendementu ho UNPAZ hodi introdús kuríkulu. Hein katak tinan oin kurikulu ida-ne’e prontu bele la’o ba kooperasaun Franca iha Timor ne’ebé mak fó ona apoiu atu dijitaliza ita-nia arkivu sira kuaze rihun 30-resin mak prezerva hela iha ne’e,” nia dehan. 

Iha tinan kotuk, nia haktuir, Embaixada Australia fó oportunidade ba nia atu halo jornada ida ba sidade hotu-hotu iha Australia atu fahe esperiénsia Timor nian kona-ba rekonsiliasaun.

“Ha’u sei partilla esperiénsia Timor nian ho kolega sira iha Indonézia. Eipa instaladora komisaun nasionál verdade rekonsiliasaun Indonézia nian, ne’ebé hatudu katak Timor iha valór ne’ebé mak boot hodi ema rai seluk atu mai aprende,” nia dehan. 

Iha biban ne’e, Hugo hato’o agradese ba Rui Maria de Aroújo ne’ebé nu’udar Primeiru-Ministru iha VI Governu Konstitusionál hodi harii Centro Nacional Chega (CNC) ho dekretu-lei 48/2016

CNC agradese mós ba Mari Alkatiri ne’ebé maka nu’udar Primeiru-Ministru iha VII Governu Konstitusionál ne’ebé maka kontinua fó apoiu polítika ba CNC no hatudu profundu  gratidaun ba Primeiru-Ministru VIII Governu Konstitusionál.

“Iha loraik ne’e hakarak mós hato’o, hatudu ami-nia profundu gratidaun ba na’i Primeiru-Ministru VIII Governu Konstitusionál, Taur Matan Ruak, ne’ebé mak iha polítika prioridade Governo nian ba tinan lima.

Jornalista : Osória Marques

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!