iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, HEADLINE

UE-Governu Realiza Diálogu Polítika Hodi Avalia Setór Tolu ne’ebé Hetan Finansiamentu

UE-Governu Realiza Diálogu Polítika Hodi Avalia Setór Tolu ne’ebé Hetan Finansiamentu

Dialogu Politika ba Apoiu Fundus Uniaun Eropeia ba Governu Timor-Leste. iha salaun Ministériu Finansa, Aitarak-Larak, kinta (23/07). Imajen Tatoli/Egas Cristovão

DILI, 23 jullu 2020 (TATOLI) – Uniaun Europeia (UE) hamutuk ho Governu Timor-Leste realiza diálogu polítika hodi haree no avalia progresu iha ámbitu implementasaun ba reforma estratéjiku iha setór tolu hanesan Jestaun Finansas Públika, Nutrisaun, Deskonsentrasaun no Dezentralizasaun, ne’ebé apoia direta hosi UE rasik ho montante millaun $7,6.

Orsamentu ne’e sei aloka millaun $4 ba Jestaun Finansa Públika, millaun $2,2 ba Nutrisaun no millaun $1,4 ba Desentralizasaun.

Hafoin ramata sesaun dahuluk, Embaixadór UE, Andrew Jacobs, hateten diálogu polítiku ne’ebé Governu Timor-Leste realiza ne’e ho objetivu atu haree filafali ba apoiu sira ne’ebé parseiru fó ona ba implementasaun reforma estratéjiku, ne’ebé apoia direita hosi UE iha loron 2 jullu foin lalais.

“Diálogu ne’e bele avalia progresu ba implemetasaun polítika iha setór tolu atubele identifika obstákulu no rona perspetiva hosi parseiru sira inklui sosiedade sivíl,” tenik Embaixadór ne’e iha salaun auditóriu Xanana Gusmão, Ministeriu Finansas, Aitarak-Laran, kinta ne’e.

Tuir diplomata ne’e, diálogu ba loron ohin hanesan oportunidade importante atubele avalia área ne’ebé hetan apoiu hosi UE ne’ebé hatudu progresu iha implementasaun polítika reforma.

“Indikadór ne’ebé sai sasukat ba pagamentu ne’e, antes ne’e iha ona konkordánsia entre Timor-Leste no Uniaun Europeia. Pagamentu ne’e sei destina ba konta tezouru no sai hanesan orsamentu Estadu ne’ebé labele separa hosi Orsamentu Estadu sira seluk no tenke superviziona hosi Parlamentu no mós kontrola hosi Kámara Konta,” nia akresenta.

Diálogu ne’e sai hanesan oportunidade atu permite diskusaun polítika setorál ne’ebé promove reforma ba dezenvolvimentu sustentavél liuhosi sasukat difisiénsia integridade transparánsia no responablidade no iha parte seluk promove subsisténsia no serbisu públiku ba sidadaun sira bazeia ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011 to’o 2030.

Iha fatin hanesan, Ministru Finansa, Fernando Hanjam, hateten diálogu ne’e hodi haree hamutuk ba progresu  sira  iha setór balun ne’ebé la’o liuhosi fundu apoiu direta hosi UE.

Desde tinan-2018, apoiu ne’e Ministériu Finansa (MF) benefisia ba melloramentu sistema jestaun finansas públika ho orsamentu millaun $17, Ministériu Saúde (MS) ho programa nutrisaun ho valór millaun $10 no Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) ba apoia programa deskonsentrasaun no dezentralizasun valór millaun $1,3.

“Uniaun Europeia nu’udar parseiru dezenvolvimentu ne’ebé maka importnte tebes no valorizadu tebes iha Timor-Leste no úniku ajénsia internasionál ne’ebé sempre disponível ajuda direta orsamentu  ba Timor-Leste,” Ministru agredese.

Nune’e mós, Ministru Administrasaun Estatál, Miguel de Carvalho, hateten orsamentu ne’ebé maka UE fó sei tama Konta Jerál Estadu no lori ba Parlamentu hodi aprova no bainhira hetan aprovasaun maka foin bele aloka ba ministériu ne’ebé indika ona, ne’ebé alokasaun millaun $1,3 atubele kondúz prosesu deskonsentrasaun administrativu no deskonsentrasaun administrativu podér lokál ne’ebé atribui ona ba MAE rasik.

“Orsamentu ne’e sei utiliza atu dezenvolve polítika ne’ebé maka relasionadu ho desentralizasaun administrativa, finansia planu ne’ebé maka ministeriu iha ona no halo kapasitasaun ba  funsionáriu no ajente administrasaun públika iha nível munisípiu, área planeamentu jestaun finaseira aprovizionamentu administrasaun,  asuntu munisipál seluk atu funionáriu iha munisípiu iha kapasidade naton simu podér lokál ne’ebé maka Konstitusaun preve atu Estadu sei estabele iha tempu tuir mai,” dehan Ministru Miguel.

Tanba ne’e, Ministru haktuir, iha diskusaun ohin diskute mós indikadór sira ne’ebé relevante no presiza iha mudansa.

“Prátikamente 2019  no 2020 laiha atividade barak, entaun ami hanoin katak sei haree filafali indikadór sira balun ne’ebé sei relevante no la relevante. Ein termu tempu ami bele halo mudansa atu konkorda ho Uniaun Eropeia. Ha’u hanoin sei bele atinje iha tempu tuirmai,” nia subliña.

Vise-Ministru Saúde, Bonifácio Maucoli dos Reis, informa apoiu ba UE ba MS hamutuk millaun $10, ne’ebé fahe ba parsela rua milllaun $2 ba tinan ida foka liu ba mál nutrisaun aguda no mál nutrisaun moderadu inklui mós ba inan isin-rua ne’ebé maka hetan suplementu ferru.

“Iha ona progresu oituan tuir indikadór, liuliu ba labarik sira ne’ebé maka mál nutrisaun aguda iha tinan-2018 ita atinje pur volta porsentu 74 ba kombate mál nutrisaun aguda no tinan-2019 porsentu 75 kombate mál nutrisaun iha Timor-Leste. Aleinde ne’e dadus hatudu katak labarik sira ne’ebé maka nia raís badak ne’e porsentu 46,” governante ne’e informa.

Jornalista: Natalino Costa

Editora: Julia Chatarina

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!