DILI, 24 jullu 2019 (TATOLI) – Proteje ai-parapa ida bele salva riku-soin tasi no emar balun nia moris iha planeta ne’e, tanba ai-parapa sai knuuk (fatin) ba ikan, kadiuk, boek, inklui ular tasi sira no prevene erozaun inlui barreira ba invasaun tasi-been, anin, laloroan boot no tsunami.
Iha loron internasionál ai-parapa ne’ebé sei monu iha domingu (26/07), Sekretáriu Estadu Ambiente, Demétrio do Amaral de Carvalho, hateten ai-parapa hanesan didin naturál ne’ebé bele filtra fo’er no sedimentasaun sira molok tama tasi-laran atu nune’e tasi bele moos nafatin hodi fó moris ba riku-soin bioversidade tasi nian.
“Ha’u hakarak husu ba populasaun iha zona kosteira sira, liuliu iha ai-parapa nia ninin sira atu labele estraga didin naturál ne’e tanba importante tebes ho funsaun satan no redús laloran no tsunami inklui salva ahu-ruin no duut tasi bele moos nafatin, ikan, kadiuk, boek no riku-soin bioversidade tasi nian bele mantein moris,” tenik Sekretáriu Estadu Démetrio ba Agência Tatoli iha knaar fatin, Bebora, sesta ne’e.
Iha tinan haat ba kotuk, Governu Timor-Leste hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu hanesam Uniaun Europeia (UE) no Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (PNUD), Global Environment Facility (GEF) estabelese projetu kosteira reziliénsia ho fundu millaun $7.
Projetu ne’e ho intensaun hakarak atu hasa’e reziliénsia alterasaun klimátika iha zona kosteira sira hamutuk suku 54 iha munisípiu hitu hodi esforsu hamenus degradasaun ai-parapa ne’ebé komunidade sira tesi no kee estraga.
“Ita presiza asegura ai-parapa sira tanba ita-nia nasaun hanesan illa ne’ebé iha zona kosteira, tanba ne’e ai-parapa ne’e importante tebes,” nia subliña.
Tuir dadus ekosistema ai-tasi nian importante hodi fó benefísiu ekonómiku ba povu Timor-Leste, liuliu abitante sira ne’ebé moris iha tasi ninin.
Ai-tasi sira iha Timor-Leste hatudu distribuisaun luan tuir kosta norte no súl iha terriróriu ho área kobertura maizumenus ektare 1.300.
Desde dékada 1940 to’o 2015 ekosistema ai-tasi sira hetan impaktu maka’as hosi esplorasaun ba agrikultura, madeira, no atu harii hela-fatin.
Enkuantu porsentu 90 hosi Timor-Leste nia ekosistema ai-tasi sira ho estimativa maizumenus ektare 9.000 mak lakon ona tanba presaun antropojéniku (maihosi atividade umana).
Governu Timor-Leste no PNUD nia alvu halo rekuperasaun ai-parapa iha área kosteira sira ho ektare 3.000 no daudaun atinje ona ektare 1.700 no kontinua konserva ai-parapa iha Timor-Leste.
Governu mós hala’o formasaun hodi hasa’e komunidade nia kapasidade, liuhosi treinamentu iha área agro-florestál no ortikultura, nune’e bele enkoraja komunidade sira hadomi ambiente.
Entertantu, Estadu komprometidu proteje natureza liuhosi lei, polítika, planu nasionál espesífiku atu tane biodiversidade hodi kombate degradasaun no alterasaun klimátika.
Iha 25 janeiru 2019, Prezidente Repúblika mós lansa kompaña kuda ai-oan hanaran “sidadaun ida, ai-hun ida” atu eduka timor-oan sira atu haburas no hametin domin ho resposabilidade, liuhosi hamatak ambiente ai furak no saudável ba jerasaun ohin loron no jerasaun tuir mai.
Jornalista: Florêncio Miranda Ximenes
Editora: Julia Chatarina