BAUCAU, 30 jullu (TATOLI)-Governu liuhosi planu integradu liña ministeriál, Sekretaria Estadu Ambiente (SEA), Ministériu Obra Públiku (MOP), Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), ho parseria hosi Uniaun Europeia (UE), inaugura projetu integradu iha Suku Ostico, Postu Administrativu Vemasse, Munisípiu Baucau.
“Ohin, iha fatin ida-ne’e, lori VIII Governu nia naran, halo inaugurasaun projetu integradu ne’ebé kompostu hosi sistema bee-moos, ligasaun enerjia eletirisidade no estrada rurál. Ne’e esforsu boot ida hosi serbisu komunál ne’ebé komunidade no autoridade lokál halo hodi alkansa rezultadu di’ak tebes,” tenik Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio do Amaral de Carvalho, ne’ebé reprezenta Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, liuhosi diskursu iha Suku Ostico, kinta ne’e.
Projetu bee-moos ne’e hetan apoiu hosi UE liuhosi programa rejionál ba Adaptasaun Mudansa Klimátika no Enerjia Sustentável (ACSE, sigla inglés) ho fundu $550.000, ne’ebé Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH mak administra.
Lori VIII Governu nia naran, Sekretáriu Estadu ne’e hato’o agradesementu boot tebes ba UE no GIZ inklui liña ministeriál sira nia kooperasaun no ba líder komunitáriu inklui komunidade sira nia pasiénsia hodi serbisu voluntáriu hodi bele finaliza obra hirak ne’e.
Nia dehan, inisiativa ne’e bazeia ba polítika Governu atu hasa’e presentajen sidadaun nia ba asesu bee-moos no hadi’a saneamentu ba munisípiu Baucau liuliu iha Suku Ostico ho populasaun hamutuk 1.960.
Ho nune’e, Demétrio orgullu tebes tanba projetu integradu bee, estrada no eletirisidade bele tama hotu iha nível suku no bele finaliza to’o faze inaugurasaun ona, tanba ne’e nia husu komunidade tenke uza ho kuidadu ba tempu naruk.
Iha tinan 2019, MAE liuhosi programa Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) mós konstroe estrada ho naruk metru 2.210 hosi Suku Ostico ba Haunau ho tipu projetu European Innovation Partnership (EIP) ho integrasaun komunidade mak halo servisu ho montante orsamentu $33.928,05.
“Ha’u husu ba komunidade atu asegura no kontrola estrada rurál ne’ebé konstroe ona liuhosi orsamentu PNDS, katak bainhira rai balun monu taka estrada, bele kontinua serbisu ho voluntáriu atubele hasai sedimentasaun hodi kontinua estrada ho di’ak,” nia sujere.
Sorin Seluk, Embaixadór UE iha Timor-Leste, Andrew Jacobs, iha esperansa ho inaugurasaun ne’e e bele garante bee-moos ne’ebé reziliente ba klimátika iha Suku Ostico, ne’ebé ho sistema bee komunitária atualizadu hodi benefisia komunidade hotu.
“Ba programa ne’e, UE finansia osan millaun $1,1 ba territóriu tomak. Partikularmente sei redúz todan ba feto no labarik sira tanba sira durante ne’e la’o dook hodi ba kuru bee no sei kontribui redúz moras ne’ebé tranzmite husi bee, hadi’a saúde no hadi’a meiu subsisténsia jerál,” nia akresenta.
UE orgullu tamba tanba bele apoia inisiativa di’ak ida ne’e, hodi fasilita komunidade Ostico-oan bele asesu fasilidade sira.
“Hau fiar katak sistema bee ne’e sei muda ema-nia moris atubele hadi’a di’ak liután no sei halo suku ne’e reziliente,” dehan Andrew Jacobs.
Sorin seluk, Diretór Jerál Água no Saneamentu, Gustavo da Cruz, hateten inaugurasaun sistema bee-moos no estrada sira ne’e fó ona resposabilidade ida ba Ostico-oan atu uza fasilidade ne’e ho resposabilidade hodi bele dura ba tempu naruk.
“Ami Diresaun Água no Saneamentu kontinua apoia imi, maibé koopera malu hodi asegura no bainhira hetan avaria ruma bele kontaktu ba ekipa tékniku atubele hadi’a,” nia informa.
Biban hanesan, Xefe Suku nia Ostico, Policarpo Da Silva, agardese ba Governu liuhosi liña ministeriál sira, inklui parseiru Governu hanesan UE no GIZ tanba hala’o projetu tolu hanesan estrada rurál, sistema bee-moos no eletrisidade hodi benefisia ba uma-kain 4.000-resin iha suku ne’e.
“Ami orgullu no kontente tanba komunidade sira bele asesu projetu pakote ne’e hodi fasilita ami iha Suku Ostico. Ami sei kotinua hamutuk atu asegura halo munutesaun,” nia agradese
Benefisiáriu Suku Ostico, Marta Fernandes, agradese ba Governu no parseiru internasionál sira ne’ebé konstroe ona infraestrutura ne’ebé nesesária tebes, tanba bele fasilita komunidade sira atu halo atividade ba nesesidade uma-laran.
Jornalista: Florêncio Miranda Ximenes
Editora: Julia Chatarina