DILI, 21 outubru 2020 (TATOLI)–Liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM), Governu aprova projetu deliberasaun kona-ba projetu kontra violénsia bazeia ba jenéru ‘Prevensaun no Resposta ba Violénsia Bazeia ba jéneru iha Timor-Leste’ ou ‘Preventing and Responding to Gender-Based Violence in Timor-Leste’.
Projetu deliberasaun ne’e aprezenta hosi Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria José Fonseca Monteiro de Jesus.
Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, informa projetu ne’e atu kontribui ba prevensaun violénsia bazeia ba jéneru no disponibiliza rekursu ne’ebé sufisiente.
“Programa ne’e sei destina ba implementasaun no monitorizasaun lejizlasaun no polítika violénsia bazeia ba jéneru iha espasu públiku, ho espesiál atensaun ba feto sira iha situasaun vulnerabilidade boot ne’ebé konsidera kondisaun fízika no mentál, no hela iha área ho risku boot ba dezastre naturál,” Ministru Fidelis relata hafoin ramata reuniaun KM, iha Palásiu Governu, kuarta ne’e.
Projetu ne’e ho durasaun fulan 48 ho orsamentu totál millaun $7,7, ne’ebé sei implementa hosi UN Women Timor-Leste, ho koordenasaun Sekretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) no parseria ho ajénsia Organizasaun Nasaun Unida (ONU) sira, ministériu no instituisaun públiku relevante inklui organizasaun sosiedade sivíl.
“Aprezentasaun ne’e hetan apoiu maka’as hosi Konsellu Ministru no apela ba SEII no mós parseiru dezenvolvimentu sira hotu atu foku maka’as realiza kampaña nasionál ida halo konsensializasaun hodi redúz violénsia bazeia ba jéneru,” governante ne’e akresenta.
KM halo reflesaun kle’an kona-ba espasu públiku no buka maneira atu Estadu bele asegura liután katak espasu públiku sira ne’e la’ós sai fatin violasaun ba feto sira, maibé sai fatin ne’ebé feto sira bele sente seguru bainhira hala’o atividade iha kualkér oras, depende ba nesesidade no la sente tauk no sente hetan perseguisaun iha atividade lorloron.
“Asuntu ne’e la’ós de’it haree ba feto maibé mós ba LGBT iha Timor-Leste, atu hothotu bele hetan protesaun ne’ebé hanesan hosi ita-nia justisa no Konstituisaun ne’ebé asegura katak sidadaun ninia dignidade no integridade pesoál,” Portavóz Governu subliña.
Projetu ne’e sei integra iha planu asaun nasionál kona-ba violénsia bazeia ba jenéru, ho potensiál atu hametin implementasaun planu multisetorál ne’ebé dezenvolve no lidera hosi Governu.
Jornalista: Antónia Gusmão
Editora: Julia Chatarina