iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, HEADLINE

Dada kadoras labele ho vontade polítika de’it maibé presiza análize ekonómika

Dada kadoras labele ho vontade polítika de’it maibé presiza análize ekonómika

Ministru Petróleu no Minerál, Víctor da Conceição Soares. Imajen Tatoli/António Gonçalves

DILI, 17 novembru 2020 (TATOLI)—Ministru Petróleu no Minerál (MPM), Victor da Conceição Soares, subliña atu dada kadoras mai Timor-Leste ema hotu nia mehi maibé labele ho vontade no forsa polítika de’it maibé presiza halo análize ba kestaun ekonomia no komersiál.

Notísia Relevante: MPM prioritiza rekursu petrolíferu no promove governasaun di’ak

“Atu dada kadoras mai Timor-Leste ne’e governu sé de’it mós hakarak. Se ida-ne’e ita halo ona delimitasaun fronteira marítima iha ita-nia soberania, ha’u hanoin rikusoin ne’ebé iha ita-nia soberania laran, ita tenke domíniu ba ida-ne’e. Ha’u hanoin atu dada mina mai ne’e ita-nia vontade polítika no ita hotu hakarak, ne’e polítikamente maibé iha kestaun komersiál no ekonómika. Tanba ida-ne’e mak kestaun ekonómika no komersiál ita labele obriga ho forsa polítika tanba nia kustu ne’e aas tebes,” Ministru Petróleu no Minerál, Víctor da Conceição Soares, esplika liuhosi audiénsia públika ho Komisaun C (Finansa Públika) no Komisaun D (Ekonomia no Dezenvolvimentu), iha plenária Parlamentu Nasionál, tersa ne’e.

Nia afirma, se ho polítika tenke tau osan barak no sosa ho osan barak, la husik kondisaun tanba fundu minarai tún ba beibeik.

Nia hatutan, oras ne’e ANPM no Timor GAP halo daudaun aprosimasaun  ho kompañia joint venture sira nune’e empreza internasional sira bele halo investimentu entermu bele partilla kustu iha kestaun komersiál ho objetivu tenke hetan benefisiu.

“Ba ema sira ne’ebé maka hakarak halo investimentu tenke iha benefisiu ba sira. Se laiha benefísiu ema sei retira hotu hosi projetu sira-ne’e tanba sofre risku,” nia hateten. 

Ministru Petróleu no Rekursu Minerál ne’e fó-sai katak, Governu Timor-Leste kontinua tau osan hodi halo negosiasaun ho Austrália no kompañia petróleu sira hodi kria rejime espesiál ne’e ho ekuidade iha prosesu dezenvolvimentu Greater Sunrise ne’e.

Akordu ne’ebé asina iha sede Organizasaun Nasaun Unida (ONU) previstu iha artigu 2 (propriedade kona-ba petróleu no partilla reseita sira-nian), alínea 1 hateten petróleu hotu ne’ebe produzidu iha kampu sira Greater Sunrise ne’e propriedade Timor-Leste no Austrália nian.

Nune’e mós alínea 2, hatutan parte sira tenke partilla reseita sira hosi upstream, ka reseita sira diretamente rezultante hosi explorasaun upstream petróleu produzidu nian iha kampu sira Greater Sunrise:

a. Iha proporsaun 70% ba Timor-Leste no 30% ba Austrália, sé hosi kampu sira Greater Sunrise sei dezenvolvidu liuhosi gazodutu ida ba Timor-Leste, ka

b. Iha proporsaun 80% ba Timor-Leste no 20% ba Austrália, se hosi kampu sira Greater Sunrise sei dezenvolvidu liuhosi gazodutu ida ba Austrália.

Kampu gás nian sira no kondensadu Sunrise no Troubadour, ne’ebé baibain koñesidu nu’udar kampu Greater Sunrise, lokaliza besik kilómetru 150 iha sudeste Timor-Leste nian no kilómetru 450 iha noroeste Darwin, Territóriu Norte nian.

Parseiru atuál sira ba joint venture Sunrise nian maka hanesan Woodside (operadora) ho partisipasaun 33,4%, ConocoPhillips (30% fa’an ona ba Timor-Leste), Shell (26,6% fa’an on aba Timor-Leste) no Osaka Gas (10%).

Ho finalizasaun transferénsia pagamentu millaun $650 ba asaun partisipasaun ConocoPhillips no Shell Energy nian iha atividade petrolífera kampu Greater Sunrise nian, mak Timor-Leste kontrola ona asaun 56% iha Kampu Greater Sunrise liuhosi Kompañia estatál Timor Gap E.P.

Jornalista: Evaristo Soares Martins

Editór: Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!