iklan

COVID-19, HEADLINE, SAÚDE

CIGC hahú prepara senáriu transmisaun komunitária

CIGC hahú prepara senáriu transmisaun komunitária

Ilustrasaun COVID-19. Imajen/Espesiál

DILI, 31 marsu 2021 (TATOLI)–Koordenadór Estadu-Maiór Sala Situasaun, Sentru Integradu Jestaun Krize (CIGC, sigla portugés), Komodoro Donaciano Costa Gomes ‘Pedro Klamar Fuik’, hateten maski daudaun Timor-Leste kategorizasaun hela iha ona transmisaun lokál COVID-19, maibé halo ona preparativu bainhira tama ona iha transmisaun komunitária.

“Kuandu tama iha transmisaun komunitária, ita presiza multiplika unidade territoriál no presiza husu apoiu internasionál,” Koordenadór Estadu-Maiór Sala Situasaun CIGC relata iha aprezentasaun ba renovasaun Estadu Emerjénsia (EE) da-XII iha Parlamentu Nasionál (PN), kuarta ne’e.

Tuir Koordenadór Estadu-Maiór, presiza halo preparativu ba senáriu transmisaun komunitáriu tanba fonte transmisaun komunitáriu kria risku barak, nune’e tenke aplika métodu prospektive tracing (rastreamentu prospetivu) tanba situasaun deskontrolada, kontájiu atinje populasaun iha territóriu nasionál tomak, no munisípiu ne’ebé mak iha densidade populasionál ho sidadaun sira maior idade 60 maka vulnerável liu.

Aleinde ne’e, CIGC mós nota katak falta abitasaun adekuada tanba ne’e ótel no apartamentu sira sei transforma hotu ba sentru izolamentu, nune’e mós falta konsiénsia ba saúde públika hosi populasaun ein jerál ne’ebé mak la kumpre medida prevensaun estabelesidu, bele piora liután transmisaun komunitária.

“Ita-nia sistema saúde mós la adekuada, nune’e intervensaun interministeriál no multisetoriál haree ba área transversál hanesan saúde, umanitária, sosiál, ekonómika, seguransa ho setór seluk importante atu halo konjugasaun esforsu. Ita presiza planu estratéjiku atubele korresponde estrutura koordenasaun apoiu no reforsa Sala Situasaun estabelese unidade territoriál, mellora koordenasaun operasionál, no halo planu operasaun ne’ebé mak korresponde ba nesesidade loron-loron no halo avaliasaun situasaun,” nia subliña.

Atuál Diretór Institutu Defeza Nasionál (IDN) ne’e informa, ba estrutura koordenasaun daudaun iha Sala Situasaun iha pesoál hamutuk na’in-110, bele aumenta efetivu to’o 350, no aumenta to’o 2.500 ho efetivu totál, nune’e bele kontabiliza tuir kustu efetivu tanba iha orsamentu hamutuk na’in-2.850, nune’e mós ba Ministériu Saúde atuál hamutuk 80, bele aumenta ba 2.100 nível nasionál no kompozisaun finál bele to’o na’in-2.900.

“Karik kuandu ita tama ba transmisaun komunitária, ita-nia referénsia indikasaun ou manuál maka Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) fó ba ita atu halo estudu. Referénsia maka kontaminasaun ou nível atake ba populasaun, otimista 0% moderada, otimista 1% no to’o menus otimista 5%, hafoin ita haree totál kazu infetadu, kazu lijeiru, moderadu, grave, kazu krítiku no to’o iha sira ne’ebé mate,” nia hatutan.

Nia konsidera, medida kontrolu ne’ebé halo uza métodu prospektive tracing ne’e di’ak tebes no to’o agora sei iha nafatin fonte transmisaun lokál.

“Ita tenke haree COVID-19 ba iha polítika nasionál, presiza iha konsertasaun asaun governamentál, estratejia ne’ebé mak ita utiliza di’ak nafatin, maibé presiza eleva estadu moral hosi profisionál sira. Bainhira atu eleva estadu moral ba profisionál sira, pilár III ne’ebé halo buska ba amostra, pilár V ne’ebé halo analiza ba amostra sira hetan ameasa, tolok, tuda hosi sidadaun sira, ita bele imajina sira-nia estadu morál no psikólogu,” nia hatutan.

Tuir nia, presiza mantein nafatin vontade efetiva sidadaun hotu inklui membru Estadu kona-ba saúde públika ba pandemia COVID-19

“Bainhira ita hamutuk, sei bele vense kombate transmisaun lokál ida-ne’e iha ita-nia rai maski bainhira tama ba transmisaun komunitária ita tenke mantein nafatin estratejia ne’ebé ita halo tiha ona no sei halo nafatin ho rigór hanesan implementasaun medida ne’ebé maka Organizasaun Mundiál Saúde hato’o,” nia fó hanoin.

Biban ne’e, nia apela atu mantein nafatin morál profisionál a’as kombatente COVID-19, implementa planu vasina hanesan asaun prioritária ida no urjente, obrigatória pur prioridade no di’ak liu iha sertifikasaun ba vasina ne’ebé maka iha tuir rekomendasaun OMS.

Jornalista: Antónia Gusmão

Editora: Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!