DILI, 03 maiu 2021 (TATOLI)—Prezidente Conselho de Imprensa (CI), Virgílio da Silva Guterres, husu Ministériu Asuntu Parlamentár Komunikasaun Sosiál (MAPCOMS, sigla portugés) ho Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SECOMS, sigla portugés) atu kontinua promove ba instituisaun seluk ba utilizasaun direitu resposta no direitu retifikasaun.
Notisia Relevante: PM felisita jornalista timor-oan komemora loron liberdade imprensa
“Husu ba MAPKOMS ho SEKOMS promove ba instituisaun seluk hodi utiliza direitu resposta no direitu retifikativu, tanba SEKOMS mak hamosu lei Komunikasaun Sosiál ne’ebé difine kona-ba direitu resposta. Tanba ne’e, MAPKOMS ho SEKOMS mak sai ezemplu ba ministériu sira seluk hodi fó hatene ba ministériu seluk ho deputadu sira iha Parlamentu Nasionál atu labele halo intervensaun ba sala editoriál nian,” Prezidente CI hateten ba Agência TATOLI iha ámbitu selebrasaun Loron Mundiál Liberdade Imprensa, iha nia knaar fatin Quintál-boot, Dili, segunda ne’e.
Prezidente CI dehan karik jornalista nia publikasaun ruma mak sala entaun utiliza lei Komunikasaun Sosiál ne’ebé deputadu sira uluk aprova iha Parlamentu Nasionál (PN) ba direitu resposta no retifikasaun, la’ós deputadu sira bainhira hetan krítika hosi mídia no deputadu sira dehan husu ba ministru atu avalia mídia.
Aleinde ne’e, Prezidente Conselho de Imprensa ne’e husu mós ba públiku atu kontinua akompañia mídia maibé akompañia ho krítiku bainhira mídia halo sala.
Notísia Relevante: Governu kongratula loron mundiál liberdade imprensa
“Públiku bele hato’o ita-boot sira-nia opiniaun krítiku atu hadi’a, nune’e ita bele hamutuk hodi harii sosiedade ida-ne’ebé demokrátiku tuir ita-nia konstituisaun haruka no tuir ita-nia hakarak rasik,” nia dehan.
Iha biban hanesan, nia fó parabéns ba jornalista sira tanba jornalista nia determinasaun iha liña frente liuliu iha situasaun defísil nia laran. Ba jornalista balun ne’ebé mak agora daudaun iha fatin izolamentu hodi aproveita oportunidade ne’e atu estuda no halo komunikasaun nafatin ho instituisaun ka empreza mídia ne’ebé sira servisu ba, nune’e bainhira kumpre hotu izolamentu sira fila ho esperiénsia ne’ebé bele fahe ba kolega seluk.
“Ha’u-nia solidaridade ba maluk (jornalista) sira-ne’ebé iha fatin izolamentu. Korajén ba imi,” nia hateten.
Utilizasaun direitu resposta no direitu retifikasaun ne’e haktuir iha Lei Komunikasaun Sosiál Kapítulu V Direitu hodi Hatán no Haloos iha artigu 34 (kondisaun sira hodi hala’o) iha alinea 1 hateten; Direitu hodi hatán no haloos, titulár ka saseluk legál maka tenke ezerse iha prazu loron-tolunulu, ne’ebé hahú sura hosi data publikasaun ka transmisaun ba konteúdu be ho objetivu hodi hatán no haloos.
Alinea 2 haktuir, direitu hodi hatán no haloos kumpre ona bainhira iha konkordánsia hosi titulár ka ninia saseluk, meiu komunikasaun sosiál halo tiha koresaun ka esklaresimentu ba konteúdu ida-ne’e.
Iha alinea 3 hateten, testu hodi hatán ka haloos, ne’ebé identifika tiha ona, tenke hato’o ba responsavel másimu órgaun komunikasaun sosiál, no alinea 4 dehan testu hodi hatán ka haloos tenke publika ka transmite iha edisaun tuirmai ba data simu nian, tuir duni kritériu vizibilidade ba konteúdu ne’ebé hamosu nia.
Alinea 5 haktuir, lala’ok hodi haloos nu’udar inkluzaun obrigatóriu no la bele rekuza, no alinea 6 dehan testu hodi hatán bele rekuza bainhira: (alinea 7) hakat-liu ámbitu referénsia sira-ne’ebé hamosu testu ne’ebá; (alinea 8) hakat-liu sasukat fatin ka tempu konteúdu nian ne’ebé hamosu ba; (alinea 9) iha espresaun ne’ebé ofende ka lahó liafuan midar ba ema sé-sé de’it ka entidade sira-ne’ebé envolve-aan.
Iha alinea 10 hateten, rResponsavel editoriál ba órgaun komunikasaun halo rekuza tenke ho fundamentu no tenke fó-hatene ba titulár direitu iha loron tuirmai ba loron resepsaun testu hodi hatán, no alinea 11 dehan bainhira la iha fundamentasaun hodi rekuza ba ezersísiu direitu hodi hatán hamosu kontraordenasaun ne’ebé sei hetan kastigu hodi selu koima hosi USD $2.500 to’o $10.000.
Notísia Relevante: SEKOMS iha esperansa jornalista hala’o knaar profisionál iha ámbitu COVID-19
Jornalista: Osória Marques
Editór: Cancio Ximenes