iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Saudozu “Dusae” lori Xanana Gusmão fiar povu Ermera nia luta

Saudozu “Dusae” lori Xanana Gusmão fiar povu Ermera nia luta

Saudozu Eduardo de Deus Barreto ‘Dusae’. Imajen/Espesiál.

DILI, 27 maiu 2021 (TATOLI)—Hafoin akaba tiha nia estudu iha eskola Liceu “Dr. Francisco Machado”, saudozu “Dusae” sei haknar-aan durante tinan ida nia laran nudar Professór de Posto Eskolár iha Atsabe, antes tama ba tropa.

Notísia Relevante: Aviaun Citilink transporta saudozu “Dusae” nia isin-mate mai Dili

Iha tropa, saudozu hahú ho diviza nu’udar Primeiru Kabu Eskrituráriu iha Companhia Caçadores Númeru 31 iha Dili, no kontinua ho knaar ida-ne’e to’o 1975, bainhira situasaun komesa manas entre forsa polítika sira altura ne’ebá ninian.

Nu’udar foinsa’e ida-ne’ebé hakarak mós haree rai Timor livre hosi rai-seluk nia ukun, Saudozu partisipa kedas iha luta dezde 1975. Ho nune’e, iha 20 agostu 1975 nia integra-aan ona ba Forças Armadas da Libertação Nacional de Timor-Leste (FALINTIL) no nomeadu hanesan Komandante Zona Ermera to’o 20 maiu 1976.

Tinan 1976-1978

Hosi maiu 1976 to’o dezembru 1978, nomeadu fali hanesan Kolaboradór ba Komandu Setór Fronteira Norte nian.

Hafoin tinan haat iha rezisténsia armada, ikus mai saudozu hetan kapturasaun iha dia 03 abríl 1979 hosi tropa invazora sira iha área Lulilau, Postu Administrativu Hatolia, Ermera no saudozu ba kastigu iha Liquiça to’o 1981. Saudozu nia kompañeiru balu ne’ebé kastigu hamutuk iha Liquiça mak atuál Ministru Defeza, Filomeno Paixão de Jesus, Duarte Nunes no maluk balun ne’ebé liu ona ba mundu seluk hanesan Saudozu Gabriel Ximenes “Fitun”, Saudozu Domingos Madeira, Saudozu Pedro Lemos “Teki” no Saudozu Ali Alkatiri, no sira seluk tan.

Hetan tiha liberade, iha 1982, saudozu muda no hela iha Dili hamutuk ho nia alin Abel Martins iha Kampung Alor no hahú konstroi fali nia vida liuhosi servisu nu’udar voluntáriu iha Hospital Lahane. Mezmu hala’o ona nia moris nu’udar populasaun baibain, saudozu nia determinasaun hakarak haree Timor ida-ne’ebé ukun-rasik-aan, halo nia ativu nafatin iha atividade rezisténsia iha inimigu nia leet.

Haree ba nia dedikasaun no entrega totál ba kauza ukun-rasik-aan ne’e, hosi marsu 1984 to’o agostu 1987, nia hetan fiar nu’udar responsável prinsipál klandestina nian ba Rejiaun “Taci Feto”ou ‘’Rejiaun Hakmatek’’ bainhira harii órgaun Conselho Revolucionário de Resistência Nacional (CRRN) no Conselho Nacional de Resistência Maubere (CNRM).

Saudozu mós hola parte iha grupu ida hanaran Bolsa ba Resistência, ho nia membru balun mak Constáncio Pinto, Acácio Buras, Horácio Mau Meo, Hilário Magalhães, Armando “Fitun” da Silva, Eusébio Salsinha, António Aitahan Matak, Duarte Nunes, Agostinho de Deus, Gregório Saldanha, Paulino Monteiro, Matias Gouveia (Enf.) no mós Pedro Nunes “Keri Laran Sabalae”.

Entre 1987 no 1990, nomeadu hanesan Vice-Responsável Órgaun Diretivo Regional “09” Ermera. Durante períodu ne’e nia laran, ho partisipasaun no dedikasaun ativa no lideransa Igreja Katólika iha Rejiaun, liuliu ho Pe. Mário Belo, konsege hamoris “Kaixa ka Nukléu” rezistênsia nian iha suku ida-idak iha rejiaun Ermera.

Bainhira Kay Rala Xanana Gusmão hamosu despartidarizasaun FALINTIL iha ai-laran, Iha 20 agostu 1987, saudozu Dusae ho nia kolega sira organiza hodi entrega sinál kompromisu populasaun Ermera nian ba luta-ukun-rasik-aan liuhosi entrega mina-rai jerigen ida ho litru 40 ne’ebé hakerek iha jerigen lolon naran ‘’Ermera’’. Ne’e sinál ida hatudu ba Xanana Gusmão katak iha Ermera sei iha grupu balun ne’ebé mak fiél nafatin ba ideal auto-determinasaun no ukun-rasik-aan nian.

Hodi fó segimentu ba ida-ne’e, iha abril 1991, saudozu Dusae hamutuk ho Pe. Mario Belo no nia kolega rezistênsia sira hanesan Domingos Madeira “Malorek/Run Batar”, Armando Evangelista Salsinha “Hartono” no João de Jesus Soares Varela “Relvas” no sira seluk tan, konsege organiza no akompaña Komandante em Chefe das Falintil Kay Rala Xanana Gusmão nia dezlokasaun to’o Ermera hodi buka hatene no konfirma determinasaun povu Ermera nian ba kauza ukun-rasik-aan ninian.

Hafoin inimigu kaptura Xanana Gusmão, saudozu Dusae kontinua ativu nafatin ho nia kolega sira hodi kolabora ho Chefe Conselho Executivo Frente Armada no Frente Clandestina nian, Saudozu Nino Konis Santana, durante iha Ermera dezde dezembru 1993 to’o Konis mate. Iha Saudozu Nino Konis Santana nia tempu, saudozu Dusae nomeadu tan fali nu’udar responsável prinsipal rezisténsia klandestina nian iha Ermera, ho Victor dos Santos “Clinton” no Saudozu Gabriel Ximenes “Fitun” hanesan Primeiru no Segundu Vise. Liuhosi estrutura ida-ne’e, sira kolabora hamutuk no nia kolega sira seluk hodi apoia saudozu Konis Santana no Komandante ‘’Dudu” atu haforsa rezisténsia armada iha Fronteira Norte.

Ho esforsu sira-ne’e hotu, entre períodu 1997-1998, Estrutura CNRM-CNRT iha Ermera nian aumenta metin ba beibeik tun to’o iha baze. Iha plena okupasaun, iha 1998, Estrutura Sub Regiaun 7 de Dezembro to’o Estrutura Zona 5, konsege organiza populasaun hodi halo manifestasaun bo’ot ida iha Dili kontra okupasaun Indonézia.

Tinan 1999

Bainira tama ona ba 1999 no situasaun ne’ebé aumenta manas ba beibeik, saudozu Dusae ho nia kolega sira hatudu pragmatizmu no maturidade iha luta, atu bele kria situasaun hakmatek no labele sakrifika povu barak nia moris.

Ho nune’e, iha Fulan marsu 1999, estrutura CNRT Sub Rejiaun 7 de Dezembro, organiza reuniaun ida ho Líder pro-autonomia sira atu oinsá garante estabilidade no paz iha Ermera. Nune’e parte rua konkorda hodi forma organizasaun ida naran Forum Dialog Masyarakat Ermera (FODIMER). Maibé inimigu ne’ebé aumenta agresivu ba beibeik konsege estraga tiha hotu inisiativa di’ak sira-ne’e, no to ikus violénsia, terór no destruisaun mak domina iha Ermera.

Tanba hetan deskonfiansa makaas hosi forsa okupante ba ninia atividade klandestina no nia papel nu’udar líder klandestina iha Ermera, iha 1999 Saudozu Dusae hetan kapturasaun no dadur tiha iha Sela Polísia Gleno no transfere tutan ba Komarka Gleno. Bainhira konsulta populár (referendu) liu tiha, Sadozu konsege halai sai no sees ba ai-laran to situasaun normál fila-fali.

Hafoin retirada Indonézia nian no durante períodu tranzisaun iha United Nations Transitional Administration in East Timor (UNTAET) nia tempu, Saudozu Dusae sei ativu iha CNRT to’o iha altura ne’ebé estrutura rezisténsia ne’e nabeen tiha, hodi hamosu multipartidarizmu, prepara-aan ba eleisaun demokrátika. Tanba sidauk hola parte iha Partidu ida iha momentu ne’ebá, Saudozu Dusae fila-fali ba povu baibain, kontinua prenxe tempu ukun-aan iha liur de’it.

Mezmu iha liur, saudozu kontribui nafatin ho maneira seluk, liuhosi sai mós fundadór ida ba Lar Bom Samaritano iha Lauala ne’ebé fó mahon ba oan-kiak sira, sai fundadór ida mós ba eskola téknika naran East Timor Coffee Academy (ETICA) ne’ebé agora muda naran ba East Timor Cofee Institute (ETCI) nu’udar instituisaun akadémika ida-ne’ebé foka ba dezenvolvimentu kafé, no fundadór mós ba Eskola Sekundária Nino Konis Santana iha Gleno-Ermera.

Iha 2007, bainhira Maun-Bo’ot Kayrala Xanana Gusmão mai ho hanoin atu harii partidu ida rasik ho naran CNRT (Rekonstrusaun), nia halibur fila-fali membru hosi estrutura rezisténsia balun ne’ebé iha liur hela, prepara-aan hodi ba kontesta eleisaun 2007. Iha ne’e mak Saudozu Dusae tama fila-fali ba cena (drama) polítika Timor ninian nu’udar fundadór ida ba Partidu Kongressu Nasionál ba Rekonstrusaun Timor-Leste (CNRT, sigla portugés) ho misaun foun iha era ukun-rasik-aan.

Nu’udar rezultadu eleisaun iha 2007, saudozu halao fali knaar foun nu’udar reprezentante povu iha Parlamentu Nasionál durante dékada ida resin to’o mai 2018. Hafoin ida-ne’e, nomeadu fali nu’udar membru Konsellu Estadu (KE) hodi fó hanoin lisuk ba Prezidente Repúblika kona-ba kestaun sira-ne’ebé define vida nasaun ninian. 

Hafoin liu tiha dalan naruk sira-ne’e hotu, semana rua liu bá, saudozu sente pela primeira vez atake kardíaku/jantung iha nia uma iha Gleno, situasaun ne’ebé obriga família tenke lori nia halai ba ospitál. Haree ba kondisaun ida-ne’ebé alarmante, médiku deside lori mai Dili atu bele hetan tratamentu intensivu. Liu tiha semana ida, mediku sira akonsella para lori ba kontinua tratamentu iha Jakarta hodi bele halo intervensaun ho di’ak liután.

23 maiu 2021 ba Jakarta-Indonézia

Antes sai ba Jakarta iha 23 maiu ne’e, Saudozu rasik la hatudu sinál preokupante. Nia rasik konfiante lós katak buat hotu sei la’o ho di’ak, halo família no amigu tomak sente laran-metin.

Derepente, iha Kuarta-feira (29 maiu) dadeer, hetan fali notísia xokante ida katak saudozu Dusae fila tiha ona ba Aman Maromak nia uman, apezar de parte defisil liuhosi ninia tratamentu ne’e halo hotu tiha ona. Situasaun infelíz ida-ne’e halo família lakon nia ai-hun ida-ne’ebé fó mahon ba hotu-hotu, amigu sira lakon belun boot ida, komunidade lakon nia líder ida no nasaun lakon nia Asswa’in ida.

Saudozu Dusae hanesan ema ida-ne’ebé firme iha nia prinsípiu, kro’at iha nia liafuan, gosta halibur ema hotu, maibé prontu hakat mesak bainhira presiza. Saudozu husik hela nia espoza, Senhora Liberata, ho oan na’in-sia (9). 

Ikus liu, Família Enlutada hato’o sira-nia apresiasaun aa ba Comandante em Chefe, Kay Rala Xanana Gusmão, no saudozu nia kolega veteranu sira hotu, no hato’o Agradesimentu profundu ba Estadu Timor-Leste, ba Partidu CNRT, ba amigu no parente sira, ba hotu-hotu nia apoiu, orasaun, kariñu no soldariedade ba família iha momentu triste ida-ne’e.

Biodata

Saudozu Eduardo de Deus Barreto “Dusae”, moris iha tempu kolonizasaun portugueza nian, iha aldeia Aiceo, Suku Raimerhei, Munisípiu Ermera, iha dia 14 agostu 1951.

Iha 1960, bainhira Saudozu foin halo tinan sia (9), nia husik hela nia aldeia no família hotu hodi hahú nia estudu iha Colégio de “Infante Sagres” iha Maliana.

Hotu tia iha Maliana, Saudozu kontinua kedas nia estudu Primeiru Síklu Preparatóriu Sekundáriu nian iha eskola “Professor Silva e Cunha” iha Dili hodi prepara ba Liceu. Iha 1969 Saudozu tama Liceu “Dr. Francisco Machado” no ramata nia estudu ho Kintu Anu.

Saudozu Eduardo de Deus Barreto “Dusae”, ita-boot nia viajen la’o ona to’o rohan maibé ita-boot sei hela iha ami hotu nia hanoin no ami hotu nia laran nafatin ba nafatin. Hakmatek iha reinu lalehan ho dame!

Jornalista: Evaristo Soares Martins

Editór: Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!