iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, HEADLINE, POLÍTIKA

CCFP rekomenda pontu 15 iha proposta-lei enkuadramentu orsamentu

CCFP rekomenda pontu 15 iha proposta-lei enkuadramentu orsamentu

Prezidente CCFP, Juvinal Dias. Imajen/Espesiál

DILI, 17 juñu 2021 (TATOLI)—Konsellu Konsultivu Fundu Petrolíferu (CCFP, sigla portugés) rekomenda pontu 15 ba Parlamentu Nasionál liuhosi Komisaun C (Finansa Públika) iha proposta-lei enkuadramentu Orsamentu Jerál Estadu no jestaun finanseira públika.

Iha rekomendasaun ba Komisaun C ne’e, Prezidente CCFP, Konseleiru Juvinal Dias fó apresiasaun ba Governu no Parlamentu Nasionál nia inisiativa hakarak hadi’a regra no jestaun finanseira iha Timor-Leste ne’ebé antes ne’e regula hosi lei númeru 13/2009, 21 outubru 2009, kona-ba orsamentu no jestaun finanseira ne’ebé hetan ona revizaun iha 2013.

“Ami louva tanba prátika di’ak sira-ne’e durante ne’e sai tiha padraun ba avaliasaun transparénsia no kontabilidade orsamentu jerál Estadu nia hosi instituisaun internasionál sira hanesan open budget survey hosi International Budget Partnership (IBP), Public Expenditure and financial Accountability (PEFA) hosi Banku Mundiál no Fundu Monetáriu Internasionál (FMI) nia konsultasaun iha artigu IV,” paresér CCFP ne’ebé Agência TATOLI asesu iha Parlamentu Nasionál, kinta ne’e.

Iha paresér CCFP nian mós previstu frakeza sira hosi lei númeru 13/2009, provizaun atu ptoteje aktu korrupsaun iha lei laran, retifikativu no “mid-year-review”,  empreza estatál sira, UPMA, ko’a duodésimu regra kontitusionál no ameasa Lei Fundu Petrolíferu, RAEOA no munisípiu sira presiza “check and balance”.

CCFP hato’o rekomendasaun 15

  1. CCFP rekomenda ba Parlamentu Nasionál atubele aumenta mós provizaun ida-ne’ebé labele hamosu tán “komisaun Ad Hoc” ne’ebé iha tinan balu liubá halo diskusaun no aprovasaun orsamentu ne’ebé taka ba públiku hodi nune’e bele kumpre artigu 53 iha proposta lei ida-ne e.
  1. CCFP rekomenda ba Parlamentu Nasionál atu tau provizaun ida kona-ba “sansaun” ba Governu ka loke oportunidade ba públiku atu halo keixa kontra bainhira Governu la aprezenta nia orsamentu sira tuir prinsípiu transparénsia ne’ebé hakerek hela.
  1. CCFP hakarak sujere ba Parlamentu Nasionál katak igualdade ba jerasaun sira ohin no fururu nian bele akontese bainhira iha proposta-lei ida ne’e mós tenke tau limite alokasaun por persentajen ba setór sira hanesan edukasaun, saúde (30%) bee-moos (10%), agrikultura (10%) no oportunidade ba kriasaun kampu servisu nian ka indústria kiik sira (10%).
  1. CCFP mós hanoin katak termu akuntabilidade hirak ne’ebé ultiza fali iha Lei refere esplika nia definisaun ne’e iha artigu espesífiku no mensiona nia referénsia sira, karik termu ka norma hirak ne’e adopta hosi prátika sira hosi instituisaun internasionál sira.
  1. Artigu 48 hosi proposta-lei ida hatuur “jornada orsamentál” nu’udar kalendáriu fiksu ida, tanba ne’e CCFP sujere atu inklui provizaun ida atu regula kona-ba dokumentu “Pre-Budget Statement”.
  1. Artigu 52 hosi proposta-lei ida-ne’e mós tenke iha “aplikasaun sansaun” bainhira Governu falla hodi aprezenta” OJE tuir Lei haruka.
  1. CCFP mos rekomenda ba Parlamentu Nasionál katak presiza hadi’a no prepara uluk kapasidade rekursu umanu no institusionál, tanba konseitu modelu top-down foka liu ba oinsá Governu uza rekursu limitadu hodi redús kustu (despesa ki’ik) maibé rezulta reseita boot. Nune’e mos Government cash management presiza kapasidade Governu hodi prevista planu no atividade Governu nian liuliu polítika hodi prevene cost of borrowing no front loading ne’ebé durante ne’e akontese.
  1. CCFP rekomenda katak proposta Lei ne’e mós tenke konsidera Timor-Leste nia polítika institusionál ne’ebé orienta ba ekonomia inkluziva.
  1. CCFP rekomenda kona-ba artigu 1 “OBJETO” hosi proposta-lei ne’e presiza tau importánsia ba Government cash management hodi mellora kualidade, transparante no resposabilidade atu nune’e bele lori Timoroan sira sai husi kiak no mukit.
  1. CCFP mos rekomenda katak Seguransa Sosiál no Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA) seidauk iha planu estratéjia idak di’ak hodi jere OJE ho ekonómika, transparante no responsável. Tanba tinan 4 ona, investimentu públiku iha Rejiaun Admnistrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno sempre hetan deficit orsamentáriu boot.
  1. CCFP mós rekomenda ba Parlamentu Nasionál atu konsidera RAEOA no munisípiu sira-nia kondisaun iha lei ne’e katak bainhira desentralizasaun podér lokál sira-nian seidauk hala’o, eleisaun kámara munisipál sira seidauk bele la’o, entaun entidade sira-ne’ebé mensiona nu’udar autoridade ne’ebé regula “despeza no retornu” rejiaun nian sei hetan previlejiu hosi ukun ida-ne’ebé espesiál mós tanba nia mak autoridade, nia mak halo “check” no mós nia mak “balance”.

“Ami hanoin katak futuru Parlamentu Munisipál sira mak bele sai nu’udar órgaun “check and balance” ba podér administrativu no finansiál hosi órgaun ezekutivu sira, inklui sei estimula Governu lokál sira atubele buka nia área oportunidade hodi bele eleva rekursu lokál atu sai alternativa ba reseita orsamentál ba Estadu,” refere paresér hosi CCFP.

  1. CCFP rekomenda katak lei ne’e mós tenke korresponde ho Planu Estratéjiku Nasionál ne’ebé liga ho vizaun, misaun, objetivu no meta sira. Prosesu no ezekusaun orsamentál, Governu tenke iha indikadór ne’ebé espesífiku, mensurável, atinjível no tuir durasaun tempu ne’ebé termina ona, atu nune’e lei ne’e bele mellora kualidade dezenvolvimentu nasionál hodi lori Timor-oan sira ba moris di’ak no halo melloramentu ba transparánsia no responsabilidade iha jestaun finanseira públika.
  1. CCFP rekomenda ba Parlamentu Nasionál hodi husu Governu atu tau atensaun ba pagamentu sira ba kompañia sira-ne’ebé la’o tarde no fó konsiderasaun liuhosi proposta-lei ne’e atu nune’e bele prevene dívida setór públiku no prezudika setór privadu.
  1. CCFP mos rekomeda ba Parlamentu Nasionál atu haree UPMA ho Ministériu Finansa labele halo revizaun ka avaliasaun ba proposta “osan”, maibé tenke avalia proposta no prioridade sira-ne’e iha ligasaun ho sasán sira-ne’ebé mensiona iha “programa orsamentál ka lae? Ko’a osan sein halo avaliasaun kle’an sei halo povu lakon oportunidade atubele hetan atendimentu serbisu ida-ne’ebé di’ak hosi Governu.
  1. CCFP mós rekomenda katak proposta-lei ida-ne’e mós tenke mensiona kona-ba kompromisu sira-ne’ebé Governu hala’o tiha ona iha relasaun direitu umanu, Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) nomós sira seluk. Basá, atu kompromisu sira-ne’e bele hala’o duni bainhira enkaixa sira iha programa orsamentál rasik.

Rekomendasaun ho pontu 15 asina hosi Prezidente CCFP Juvinas Dias, Vise-Prezidente Nuno Eugénio Goulart, Sekretária CCFP Izilda Manuela da Luz Pereira Santos, Padre Júlio Crispim Ximenes Belo, Martinha da Silva de Jesus Pinto no Hernâni Agostinho Soares.

Jornalista: Evaristo Soares Martins

Editór: Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!