DILI, 01 outubru 2021 (TATOLI)-–Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, otimista ho rekualifikasaun no espansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro tanba bele konkretiza programa prioridade Governu.
“Ha’u fiar katak ho rekualifikasaun no espansaun aeroportu internasionál, bele konkretiza prioridade, tanba infraestrutura ne’e sei asume hanesan plataforma ida ba pasajeiru, merkadoria no negósiu, ho potensialidade hodi konverte ba ligasaun transporte aéreu, ne’ebé sai alternativu ba aeroportu seluk iha rejiaun, nune’e fó impaktu signifikativu ba kreximentu ekonómiku no dezenvolvimentu Estadu,” Xefe Governu hateten iha seremónia asina akordu finansiamentu ho parseiru ba dezenvolvimentu aeroportu internasionál, iha salaun Ministériu Finansa, Aitarak-laran, sesta ne’e.

Governu Konstitusionál VIII define prioridade programátika hanesan diversifikasaun ekonómika, kria kondisaun ba ambiente negósiu di’ak, harii infraestrutura bázika no esensiál hodi hadi’a sidadaun nia kondisaun no moris, ne’ebé iha tempu hanesan hasa’e ekonomia, rasionalizasaun no kualifikasaun servisu públiku no hasa’e importánsia setór privadu iha dezenvolvimentu ekonomia.
“Prioridade hirak ne’e maka ha’u-nia Governu propoin atu implementa hodi reflete ba vizaun país, ne’ebé nakloke ba mundu no hatene aproveita, hodi hasa’e dezenvolvimentu, potensialidade turizmu, agrikultura, indústria no servisu sira, importante liu maka loke dalan ba justisa sosiál,” Xefe Governu subliña.
Prioridade sira ne’ebé sei proporsionál liután, hanesan oportunidade ba formasaun no empregu, ne’ebé estimula hodi hamosu inisiativa foun, ne’ebé inovadora no emprendedora liu iha país.
Tanba ne’e, Governu Timor-Leste no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB, sigla portugés) asina ona akordu émpréstimu ho montante millaun $135 ne’ebé sei uza hodi finansia projetu estensaun pista atterajen, konstrusaun torre kontrolu tráfiku aéreu no reabilitasaun fasilidade sira seluk iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato.
Notísia relevante: Timor-Leste selebra akordu finansiamentu ho parseiru hodi dezenvolve Aeroportu Comoro
Aleinde ne’e, Governu Timor-Leste aloka millaun $30 hodi finansia obra konstrusaun sivíl, akizasaun rai, kompensasaun ai-horis no kustu sira seluk relasiona ho reasentamentu família sira ne’ebé mak hela besik iha Aeroportu.
“Investimentu konjuntu ne’e sei posibilita atu haluan pista aterrajen iha diresaun tasi nian, ne’ebé, kombina ho konstrusaun infraestrutura importante sira hanesan torre kontrolu, terminál ba pasajeiru sira no servisu operasionál no apoiu sira seluk, ne’ebé sei harii imajen exelente país ne’ebé mak ita hakarak ho rendimentu médiu-altu no ho teknolójika avansada, iha kumprimentu hosi kompromisu sira ne’ebé asume ona iha ámbitu Programa Governu no Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED),” PM akresenta.
Xefe Ezekutivu konsidera, investimentu ne’ebé orienta ba konetividade hanesan prioridade Governu ne’ebé planeia ka ezekuta ona tuir planu mestre no planu pormenór ne’ebé hakarak ordena la’ós de’it iha sidade kapitál Dili, maibé mós atu serví ligasaun aérea sira, ne’ebé hakarak estabelese ho país oioin iha rejiaun no mundu, tuir norma internasionál no prátika ne’ebé di’ak sira.
Iha biban hanesan, Governu Timor-Leste no Japaun asina no troka nota fundu doasaun millaun $44, ne’ebé sei uza ba konstrusaun terminál pasajeiru foun no estasaun fornesimentu enerjia dedikadu ba aeroportu.
“Hanesan ksolok boot ba ita bele kontinua sura ho apoiu hosi Governu Japaun no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku, ne’ebé fahe ita-nia vizaun no modelu dezenvolvimentu, ne’ebé sira kontinua apoia ita liuhosi finanseiru no rekursu umanu ne’ebé renovadu iha esforsu hamutuk ida hodi hadi’a kompetividade no produtividade nasionál, liuhosi konstrusaun ba konetividade foun sira,” PM apresia.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina