iklan

NASIONÁL, HEADLINE

Kandidatu PR Lere Anan Timur hahi lema “Marka Diferensa”

Kandidatu PR Lere Anan Timur hahi lema “Marka Diferensa”

Kandidatu Prezidente Repúblika, Tito Da Costa Cristóvão ‘Lere Anan Timur’. Imajen Tatoli/Celestina Teles.

DILI, 16 marsu 2022 (TATOLI)–-Kandidatura Prezidente Repúblika ba períodu 2022-2027 ho númeru sorteiu ualu (8 ),  Tito da Costa ‘Lere Anan Timur’, kandidata an ba PR hahi no hanai lema “Marka Diferensa” iha eleisaun prezidensiál tinan ne’e.

Notísia Relevante: Juventude-Relijiozu Laivai deklara apoiu tomak Kandidatu PR Lere Anan Timur

Lere Anan Timur, oan husi Domingos dos Santos e Filipa dos Santos, moris iha Postu Administrativu Iliomar, Munisípiu Lautém, iha 02 fevereiru 1952. Oan dahuluk husi maun-alin na’in-neen, feto rua no mane haat.

Kandidatu ne’e mai ho “Marka Diferensa” katak bainhira sai Xefe Estadu tenke sai símbolu unidade nasionál no halo diálogu tanba ida-ne’e mak xave ba dezenvolimentu nasaun nian.

Kandidatura Prezidente Repúblika periudu 2022-2027, Tito da Costa Cristovão “Lere Anan Timur”. Imajen Tatoli/Francisco Sony

“Ha’u-nia misaun no vizaun mak sai prezidente la’ós buat ne’ebé difisil, maibé ha’u sai prezidente atu Marka Diferensa. Ho ida-ne’e, ha’u hakarak serbí nasaun ida-ne’e liuhosi Prezidente Repúblika,” esplika kandidatura ne’ebé hahú ingresu iha eskola primária Fuiloro iha tinan 1960 no termina iha 1965.

Tenente Jenerál reformadu ne’ebé komesa, entre 1965 no 1968, primeiru siklu iha Lospalos, iha eskola administrada hosi militár portugés ne’e hatete kona-ba nia kandidatura katak ukun-an ida ne’e atu povu hotu bele moris di’ak.

“Tanba ne’e, sai duni Prezidente Repúblika sei halo diferensa atu lori povu ne’e ba prosperidade,” nia dehan. 

Nai esplika liután mai ho diferensa ho razaun katak tinan 20-resin ukun-an laiha diálogu ida.

“Ita-nia líder sira lakohi tuur hamutuk, lakohi diálogu. Ha’u hateten beibeik katak diálogu mak fatór xave ba dezenvolvimentu nasaun nian, konsensu no bainhira ha’u dehan katak ha’u lori diálogu hamutuk ho líder hotu-hotu,” Makalero-oan ne’e hateten.

Biografia

Kandidatu ne’e tama iha Eskola Agríkola Fatumaca, iha 1969 no ramata iha tinan 1973. Iha tinan tuirmai, Lere tama iha ezérsitu Portugés no rekruta iha Aileu no koloka nu’udar motorista iha kuartál Jenerál Taibessi, Dili.

Iha tinan 1975, nia transfere ba Caicoli ba destasementu parakedista dahuluk, nune’e iha jullu tinan hanesan nia husu lisensa hodi estájiu iha Fatumaca, antes tinan ne’e nia rohan nia kontinua hela iha Iliomar.

Iha 20 agostu 1975 ho fundasaun FALINTIL Forsa Armada FRETILIN nian, Lere adere ba filleira nu’udar asistente polítiku.

Lere Anan Timur sei iha Iliomar iha 07 dezembru 1975, bainhira Indonezia hahú halo invazaun mai Timor-Leste. Hafoin invazaun hamutuk ho organizasaun no protesaun ba populasaun iha baze apoiu rejiaun no zona rezisténsia, Lere asume kargu nu’udar asistente polítiku zona Iliomar.

Iha tinan 1976, Lere hetan fiar hodi sai hanesan sekretáriu zona Marabia inklui zona Iliomar. Iha tinan 1977 ho restruturasaun FRETILIN, nia hetan fiar hodi sai sekretáriu zona “Tractor” inklui parte Lospalos, Iliomar no Loré no sekretáriu RENAL (Rekonstrusaun Nasionál). La kle’ur de’it Lere hetan tan konfiansa hanesan delegadu komisariu, kargu ne’ebé nia okupa to’o baze apoiu rahun iha novembru 1978.

Ho inísiu funu guerilla iha tinan 1979 hafoin baze apoiu rahun no populasaun sira fila bá ida-idak nia fatin, Lere kontinua hela iha ai-laran iha Iliomar, Loré, Lospalos ho kargu ne’e to’o tinan 1980 nia rohan.

Iha tinan 1981, realiza konferénsia nasionál Maubai dahuluk iha rejiaun Viqueque, Lere hetan fiar hosi Komite Sentrál FRETILIN hodi asume kargu nu’udar komisáriu polítiku no responsavél prinsipál polítiku rejiaun funu sei nafatin.

Iha fulan marsu 1983, rezisténsia no reprezentante militár Indonézia konkorda atu halo sesarfogu.  Nune’e, iha fulan-jullu, Lere hetan mudansa ba rejiaun haksolok iha zona Ainaro no Suai ho kargu nu’udar responsavél prinsipál rejiaun.

Tama ba tinan 1985, Lere hetan nomeasaun hanesan Komandante Unidade dahaat. Iha tinan 1987 ho despartidarizasaun brasu armada FRETILIN, Lere asume funsaun militár estritamente iha ámbitu FALINTIL.

Iha tinan 1990, nia transfere ba rejiaun Ponta Leste hanesan responsavel prinsipál no primeiru komandante rejiaun, iha ne’ebé nia hela to’o funu ramata. Iha tinan 1997 nia hetan nomeasaun hanesan Sub-Xefe Estadu-Maiór FALINTIL.

Iha fulan jullu 1999, FALINTIL unilateralmente fahe ba akontamentu haat no Lere responsavel ba akontamentu Atelari iha Ponta Leste.

Iha 30 agostu 1999, iha referendu ida ne’ebé organiza hosi Organizasaun Nasaun Unida (ONU) povu Timor-Leste hili atu ukun rasik-an to’o rezultadu hatudu duni Timor-Leste manán no sai nasaun independente.

Iha 01 fevereiru 2001, iha munisípiu Aileu, Lere hetan promosaun hodi sai hanesan Koronél F-FDTL iha serimónia ida ne’ebé lidera hosi Administradór tranzisaun ONU, Sérgio Vieira de Melo.

Iha 20 maiu 2002, iha restaurasaun independénsia, Lere hanesan Xefe Estadu-Maiór F-FDTL. Iha 07 dezembru 2006, Lere hetan kondekorasaun Ordem Guerrilla hosi Prezidente RDTL.

Iha tinan 2007, Prezidente RDTL kondekora Lere ba nia serbisu operasaun halibur, operasaun konjunta ida entre F-FDTL no PNTL ne’ebé ho objetivu atu reestabelese seguransa no ordem iha nasaun ne’ebé foin krize polítika iha 2006.

Iha 28 novembru 2009, Lere promove ba Brigadeiru Jenerál no Vise Xefe Estadu-Maiór Jenerál F-FDTL hosi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta.

Iha 20 agostu 2011, iha serimónia omenajen agradesimentu no rekoñesimentu ba eis-komandante ba luta libertasaun, Lere ofisialmente dezmobilizadu hosi FALINTIL no kondekoradu hamutuk ho eis komandante hamutuk 235.

Iha 06 outubru 2011, Lere hetan promosaun sai hanesan Xefe Estadu Maiór Forsa Armada, Maijór Jenerál hosi Prezidente RDTL, José Ramos Horta.

Lere Anan Timur kaben iha tinan 1956 ho Elsa Pinto ne’ebé mate bainhira hahoris oan daruak iha tinan 1981. Lere iha oan na’in-rua, Carlos Alu da Costa moris iha tinan 1978 no Elito Oan Kiak moris iha 1981.

Iha 2001, Lere kaben ho Cidalia Mesquita Lera Ximenes da Costa, sira iha oan na’in-neen hanesan mane ida no feto na’in-lima.

Lere ko’alia lian haat nu’udar lian materna iha Timor-Leste hanesan Tetun, Fataluku, Makasae, Makalero no Portugés.

Notísia Relevante: Eleitu ba PR, Lere hakarak promove diálogu lori povu ba moris di’ak

Jornalista : Maria Auxiliadora

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!