iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL, DILI, HEADLINE, POLÍTIKA

Karta husi Mari Alkatiri, Horta prontu hatan hodi halo reflesaun hamutuk  

Karta husi Mari Alkatiri, Horta prontu hatan hodi halo reflesaun hamutuk  

Premiadu Nobel da Paz, José Ramos Horta hanesan mós Kandidatu Prezidente Repúblika períodu 2022-2027 ho númeru sorteiu 01. Foto TATOLI/Jogerjo Guterres

DILI, 19 abril 2022 (TATOLI)—Premiadu Nobel da Paz, José Ramos Horta ne’ebé hanesan mós Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) períodu 2022-2027 ho númeru sorteiu ida (01) prontu  hatan ba karta husi Eis Primeiru Ministru, Mari Alkatiri hodi halo reflesaun hamutuk.

Iha ambitu festa demokrasia ba Eleisaun Prezidensial ne’e, Eis Primeiru Ministru, Mari Alkatiri iha loron 16 abril 2022 manda karta ba lidér nasional sira hodi hamutuk halo Refleksaun no Balansu Dezenpeñu husi tinan 2002 to’ o tinan 2022.

“Ha’u rona ona karta ne’e, maibé ha’u seidauk le’e tanba preokupa ho segunda ronda. Ha’u sempre prontu ba dialogu, karta ne’e la’os dirigi deit ba ha’u mais diriji mos ba Maun Boot Xanana. Dialogu ne’e para  hamutuk ba rai ida ne’e no desenvolve rai ida ne’e. Ha’u sempre prontu laiha problema,” hateten Ramos Horta, hafoin ezerse nia direitu votu iha Sentru Votasaun Sede Suku Meti Aut, tersa ne’e.

Mari Alkatiri diriji karta ne’e laos deit ba Eis Presidente Repúblika, José Ramos-Horta, maibé haruka mos ba  Francisco Guterres Lú Olo nu’udar Prezidente Repúblika,  Kayrala Xanana Gusmão (Eis Prezidente Repúblika), Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak no Tenente-General Reformadu, Lere Anan Timur.

Liu husi karta ne’e, Mari Alkatiri hatete “Ita mós hatene katak durante tinan rua nulu nia laran, ita ida-idak, ativa ka pasivamente, simu pedidu atu kontribui iha konstrusaun Estadu no iha prosesu dezenvolvimentu politiku, sosiál, ekonómiku no finanseiru, no mós ba oinsá ita hatu’ur kuadru juridiku- institusionál ba Estadu Direitu Demokrátiku no mós iha planeamentu no programasaun ba governasaun Pas nian”.

Mari hatete, ho hanoin klean kona-ba situasaun preokupante ne’ebé sosiedade moris ohin loron no ho konxiensia tomak katak iha duni nesesidade atu hare’e fila fali oinsá servi di’akliu povu tomak.

Mari Alkatiri sente obrigadu atu defende katak to’o ona tempu atu tuur hamutuk hodi halo refleksaun klean kona-ba prosesu konstrusaun Estadu Timor-Leste durante tinan rua nulu liubá.

“Liu husi ko’alia ba malu ne’ e, ita sei halo balansu objetivu kona-ba oinsá ita ida-idak kontribui ba prosesu konstrusaun Estadu Timor-Leste. Nu’udar lider, iha tempu naruk ka badak, ho rekursus barak liu ka menus, iha konjuntura ne’ebé de’it ne’ebe  ho balansu ida ne’ebé sei halo analiza ho objetiva,” Alkatiri dehan.

Alkatiri iha ninia karta ne’e dehan, “Ha’ u fiar katak ita sei hatene ho klean saida loos mak ita halo ona no, husi konkluzaun ne’e, ita bele hare’e hamutuk oinsä la’o ba oin, ho ain metin, ba futuru  ida buras liu no di’ak liu”.

Jornalista: Cidalia Fátima

Editor    : Armandina Moniz

 

iklan
iklan

One Comment

  1. Hau hakereke Surat ida!

    Hau hakereke Surat ida
    Hau haruka Lori ba
    Keta hatudo ema ida
    Keta hatudo o nia papa

    Hau hakereke Surat ida
    Politika kona ba
    Hau tau 2kg massumida
    Ita se tuur emo Cafe ga?

    Ha hakerek Surat ida
    Tanba hau importante los
    Kona ba Timor oan nia vida
    Hau hakarake dada lian los

    O hakereke fila mai hau
    No lian midar, dada kaneta
    Ita tuur hamutuko no Xanana fiir Ramelau
    Lu Olo manan, hau sei dere korneta
    Ussi Metiaut to Fatumeta

    Afuu Deit
    Pueta

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!