iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Governu planeia asina kontratu projetu konstrusaun aeroportu Comoro iha dezembru 2022

Governu planeia asina kontratu projetu konstrusaun aeroportu Comoro iha dezembru 2022

Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agostinho da Silva. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 07 setembru 2022 (TATOLI)–Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agostinho da Silva, hateten, Governu planeia ona atu asina kontratu ho empreza ba konstrusaun projetu aeroportu internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, iha dezembru tinan ne’e.

“Progresu konstrusaun aeroportu internasionál Prezidente Nicolau Lobato daudaun empreza sira ultrapasa ona ba etapa kualifikasaun iha loron 13 agora, nune’e sira sei submete fali dokumentu atu partisipa iha etapa tuir mai. Karik laiha fallansu, dezembru 2022 sei iha rezultadu konkursu asinadu,” Ministru José Agostinho, informa iha Palásiu Governu, kuarta ne’e.

Iha empreza haat mak tama etapa kualifikasaun no Konsellu Ministru mós aprova ona orsamentu indemnizasaun ba populasaun sira ne’ebé mak afetadu ba uma, ai-horis, rai ne’ebé nia estatutu hanesan privadu.

Bazeia ba akordu entre Governu Japaun no Timor-Leste, aeroportu Comoro sei iha terminál pasajeiru modernu ida ho ninia medida metru 11.653.

Notísia relevante: Governu estabelese valór mínimu akizisaun bens imóveis projetu Aeroportu Comoro

Antes ne’e, Konsellu Ministru delibera hodi autoriza selebrasaun akordu finansiamentu ida entre Governu liuhosi Ministériu Finansa ho Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB, sigla inglés) ba implementasaun projetu espansaun aeroportu Comoro.

Projetu ne’e prevee estensaun ba pista aterrajen, torre foun ida inklui reabilitasaun ba instalasaun sira seluk.

Iha ámbitu espansaun aeroportu, Konsellu Ministru delibera atu autoriza dezenvolvimentu projetu faze dahuluk, loke prosedimentu aprovizionamentu tolu, inklui tipu konkursu públiku empreza sira ba konsesaun no konstrusaun fornesimentu servisu supervizaun no jestaun projetu.

Orsamentu ba konstrusaun aeroportu internasionál ne’e hosi impréstimu ADB hamutuk millaun $100 no Governu aloka ona millaun $300, tanba konstrusaun aeroportu ne’e sei presiza millaun $480.

Aleinde ne’e, Governu Japaun hatudu kompromisu atu apoia orsamentu millaun $44 hodi konstrui aeroportu ba komponente lima hanesan terminál ba passajeiru, torre kontrolu, tax way (fatin impostu), access road (asesu rodovia) no fatin para aviaun.

Jornalista   : Arminda Fonseca

Editora       : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!