CANBERRA, 07 setembru 2022 (TATOLI)—Governu Timor-Leste (TL) no Austrália, kuarta ne’e, asina akordu kooperasaun defeza (DCA, Defence cooperation agreement), resiprokalmente iha Parlamentu Nasionál, Canberra, Austrália.
Notísia Relevante: Antes ba Canbera, PR hasoru malu ho komunidade Timoroan iha Darwin
Asinatura ne’e realiza entre Ministru Defeza Timor-Leste, Filomeno Paixão de Jesus, ho nia omologu, Richard Marles, hafoin enkontru Prezidente Repúblika, José Ramos Horta ho Primeiru-Ministru Australianu, Anthony Albanese MP.
Iha enkontru ne’e, Xefe Ezekutivu australianu hateten, Austrália no Timor-Leste partilla relasaun espesiál nu’udar viziñu ho fahe istória no lasu profundu.
“Ita serbisu iha DCA liu ona dékada ida no ohin asinatura ne’e signifikante iha ita-nia parseria (Austrália no Timor-Leste) tuirmai,” Primeiru-Ministru Austrália hateten.
Nia mós espresa laran ksolok tan hasoru-malu ho Xefe Estadu Timor-Leste hodi diskute oinsá hametin kooperasaun, inklui demostra kompromisu Austrália nian hodi apoiu dezenvolvimentu TL.
“Ha’u ansiozu atu hasoru-malu ho ha’u-nia belun Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha oportunidade besik mai,” nia kompromete.
Iha biban hanesan, Ministru Defeza Australianu, Richard Marles, akresenta asinatura DCA ne’e loke kapítulu foun iha relasaun estreita entre Austrália ho Timor-Leste.
Nia reforsa, hanesan nasaun vizinu, Austrália no Timor-Leste fahe ona domíniu marítima hanaran Tasi Timór.
“Ba oin, ha’u buka oinsá DCA bele posibilita patrulla marítima hamutuk entre Austrália no Timor-Leste.” Ministru Defeza Australianu, Richard Marles hateten.
Iha parte seluk, Ministru Negósiu Estranjeiru Austrália, Senadora Penny Wong, afirma kompromisu Australianu sira-nian nu’udar país vizinu, katak apoia seguransa no soberania, inklui kooperasaun duradoura defeza nian.
Governante australiana ne’e hatutan, Austrália simu DCA no oportunidade ne’e atu hakle’an parseria besik iha área defeza no seguransa ho Timor-Leste. “Ne’e hanesan xave marka ida nu’udar medida atu kontinua serbisu hamutuk mantein rejiaun ida estável no prósperu,” nia tenik.
Entretantu, DCA nu’udar Akordu estatutu forsa sira-nian ne’ebé mak estabelese protesaun, responsabilidade no previlejiu resíproku ne’ebé mak nasaun ida-idak fó ba militár sira seluk iha nia territóriu.
DCA ne’e permite Austrália no Timor-Leste hodi aumenta defeza no seguransa, espesifikamente iha domíniu marítimu ba fronteira partillada no zona marítima adjasente sira.
Aumenta kapasidade halo operasaun hamutuk entre Austrália no Timor-Leste bainhira presiza, hala’o ezersísiu no treinamentu no mós serbisu hamutuk halo asisténsia umanitária no oferese apoiu bainhira mosu dezastre.
Akordu ne’e signifika, militár timoroan sira-ne’ebé hala’o ezersísiu ka treina iha Austrália, hetan protesaun, responsabilidade no previlejiu hanesan ho Australianu sira simu iha Timor-Leste.
Maske nune’e, to’o notísia ne’e hatun, Tatoli sei kontinua hela konfirma ho Ministru defeza, kona-ba oinsá bele implementa akordu ne’e iha futuru maibé seidauk konsege
Jornalista : Rafy Belo
Editór : Cancio Ximenes