iklan

NASIONÁL, HEADLINE, KAPITÁL

Agrikultór 30% iha koñesimentu haloot fini ho efetivu

Agrikultór 30% iha koñesimentu haloot fini ho efetivu

Natar iha Atabae. Imajen Tatoli/António Gonçalves

DILI, 12 outubru 2022 (TATOLI)—Ministériu Agrikutura no Peska (MAP) hamutuk ho programa To’os ba Moris Di’ak (TOMAK), no Organizasaun Catholic Relief Services (CRS), kuarta ne’e, realiza workshop hodi haree meneira agrikultór sira haloot fini ho di’ak.

Diretór Jerál Kooperasaun Dezenvolvimentu Institusionál, Cesar José da Cruz, hateten, polítika haloot fini hahú uluk kedas hanesan fahe bidon, saku no masa ba agrikultór sira, maibé daudaun ne’e agrikultór barak mak seidauk utiliza ho di’ak.

“Workshop ne’e hodi halo avaliasaun ka haree filafali distribuisaun materiál sira ne’ebé antes ne’e ita fahe no agrikultór sira uza to’o ona iha ne’ebé liuhosi levantamentu dadus, tanba agrikultór iha Timor-Leste foin 30% mak iha koñesimentu haloot fini ho efetivu,” Diretór Jerál, hateten iha salaun MAP, Comoro.

Nia dehan, agrikutór balun seidauk konsege haloot fini ho efikásia tanba bainhira uza materiál ne’ebé Governu no TOMAK fahe, fini sira fuhuk hotu, tanba ne’e sira hili dalan kontinua tradisaun uluk hanesan tara de’it iha ai-leten no uma kakuluk.

“Liuhosi workshop ne’e ita bele fó hanoin ba agrikultór sira, molok atu rai fini batar tenke habai maran mak foin rai nune’e labele a’at,” nia akresenta.

Notísia relevante: UE-UN-MAP entrega tratór-liman unidade 15 ba Grupu Agrikultór iha Manufahi

Iha fatin hanesan, Diretór Programa Agrikultór iha CRS, Agostino da Costa Ximenes, hateten, TOMAK iha programa ba vida agríkola ne’ebé implementa ona durante tinan-10 no finansia hosi Governu Austrália iha Timor-Leste.

TOMAK serbisu hamutuk ho Governu, Organizasaun Naun Governamentál (ONG) no setór privadu hodi implementa intervensaun liga ho hadi’a nutrisaun iha uma-kain liuhosi promove agrikultura sensível ba nutrisaun no hadi’a prátika dieta, inklui hasa’e rendimentu rurál liuhosi hadi’a produtividade agrikultura no hametin agrikultór sira-nia envolvimentu iha merkadu.

Aleinde ne’e, objetivu jerál hosi peskiza maka atu hetan kompreensaun kle’an liuhosi situasaun atuál ba prátika haloot fini no ai-han iha Timor-Leste no poténsia atu kondúz ba adaptasaun prátika di’ak liu.

Peskiza ne’e halo ba agrikultór sira iha Baucau, Lautém, Manatuto, Ainaro, Manufahi no Bobonaro.

“Liuhos ita-nia identifikasaun, haree katak tékniku haloot oioin mak daudaun ne’e disponível iha Timor-Leste, inklui informasaun kona-ba folin no korrente fomesimentu ba tékniku haloot, konsolida tipu teknolojia ne’ebé uma-kain timor-oan sira uza, inklui frekuénsia uza, vantajen no desvantajen, analiza vontade komunidade atu selu ba teknolojia di’ak, explora sustentabilidade hosi teknolojia di’ak hosi tempu ba tempu,” nia akresenta.

Nune’e, iha to’os-na’in sira iha área projetu uluk nian implementa no konsolida lisaun aprendijazen hosi modelu diferente ho teknolojia haloot fini no ai-han iha Timor-Leste.

Aprosimasaun jéneru integra ba intervensaun iha faze dahuluk iha tinan 2016 to’o 2021, implementa iha suku 83 iha munisípiu Baucau, Bobonaro no Viqueque, faze daruak hahú ona no sei hala’o iha munisípiu sira ne’ebé hanesan iha tinan 2022 to’o 2026 nia-laran.

Inseguransa sistema haloot fini iha Timor-Leste nu’udar fatór prinsipál inseguransa ai-han ida ho populasaun 36% ne’ebé daudaun ne’e esperiénsia inseguransa ai-han króniku no esperiénsia inseguransa ai-han króniku grave 15%.

Populasaun Timor-Leste 80% resin maka depende ba setór agrikultura hodi sustenta moris, envolve iha agrikultura subsisténsia batar, hare, no fore nu’udar komoditi prinsipál ne’ebé to’os-na’in timor-oan sira kuda.

“Produsaun no rendimentu iha impedimentu maka’as hosi fatór ambientál oioin no to’os-na’in sira mós lakon barak hafoin kolleita ho médiu, lakon batar kada tinan maizumenus 30% tanba prátika balun hafoin kolleta ladi’ak no prátika haloot la efetivu maski iha prátika baibain to’os-na’in sira asegura no rai fini sira hodi kuda fali iha tempu kuda nian,” Diretór tenik,

Nia dehan, haree ba agrikultór ne’ebé rai fini seidauk efetivu maibé atu kontribui ba siklu rendimentu di’ak, maka agrikultór sira tenke hadi’a teknolojia haloot fini hanesan iha jerigen, kalen, bidon, saku jumbo, no saku masin-midar, iha poténsia hasa’e estabilidade ai-han liuhosi tulun uma-kain sira iha área rurál hodi hamenus lakon hafoin kolleta no uza produsaun agrikultura iha peróodu tempu naruk.

“Hamutuk ho disponibilidade ai-han, asesu no utilizasaun, estabilidade nu’udar pilár ida hosi pilár haat ba seguransa ai-han,” nia salienta.

Jornalista   : Arminda Fonseca

Editora        : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!