iklan

HEADLINE, SEGURANSA

MI enkoraja funsionáriu Migrasaun kontinua serbisu ho profisionál

MI enkoraja funsionáriu Migrasaun kontinua serbisu ho profisionál

Vise-Ministru Interiór, António Armindo. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 16 outubru 2022 (TATOLI)- Vise Ministru Interiór, António Armindo, enkoraja Diresaun Jerál Serbisu Migrasaun(SM) atu hatudu nafatin serbisu ho profisionál, atu intensifika serbisu ba públiku ho di’ak liután no asegura fronteira Terrestre, aeroportu no portu.

“Servisu ida ne’e todan tanba alende haree ba fronteira halo parte mós ba seguransa nasaun nian hodi halo kontrolu ba ema no sasán, impoin mós lei ba ema estranjeiru hahú kedas hosi pontu entrada, hela fatin no sai hosi teritoriu nasionál,” Vise Ministru hateten liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, domingo ne’e.

Governante ne’e hato’o asuntu ne’e liuhosi nia-intervensaun ba selebrasaun aniversáriu Diresaun Jerál Serbisu Migrasaun dala-19, iha Hotel Golgota, ho tema: “Mellora Sistema Kontrolu Migrasaun ho Profisionál hodi responde ba Globalizasaun Mundu Teknolójia”.

“Ohin, Migrasaun aumenta tan nia idade ne’e katak funsionáriu sira tenke aumenta tan kapasidade tanba ne’e ha’u hakarak hato’o parabéns ba estrutura tomak inklui kontribuisaun hosi familia ho oan sira ne’ebe maka sempre apoia membru sira halo kna’ar iha oras extra nia. Agradese mos ba Governu Austrália liu hosi Home Affairs no IOM ne’ebé durante ne’e apoia tebes Ministériu Interiór hodi haforsa servisu migrasaun iha área fronteira”, Governante ne’e agradese.

“Ha’u sente orgulllu tanba dezde hahú, ha’u nia mandatu enfrenta difikuldade ho pandemia Covid-19 no sistema jestaun fronteira ne’ebé avaria. Maibé Governu mai ho politika ne’ebé di’ak ita hetan kedas apoia hosi Governu Austrália no IOM liuhosi ekipamentu no formasaun no imi hatudu ona profesionalizmu hodi kumpre serbisu ne’ebé di’ak iha iha aeroportu no postu fronteira sira”,  hatetetn Governante ne’e.

Iha biban hanesan, Diretór Jerál Servisu Migrasaun, Superintendente Asistente Polísia Luis Soares Barreto, hateten Kada tinan selebra aniversáriu Servisu Migrasaun nian monu iha loron 13 janeiru, maibé iha razaun fundamentu balu maka obriga hodi muda selebrasaun aniversáriu mai iha 15 Outubru tanba data ida ne’e maka Governu halo publikasaun ba Lei Migrasaun no azilu númeru 9/2003-nian.

“Ita muda loron aniversariu la signifika muda istória harii Servisu Migrasaun no istória harii migrasaun nafatin 13 janeiru 2003, nune’e ita sei konta nafatin ba oin”, haktuir Luis Barreto.

Nia dehan, hahu hosi 13 janeiru tinan 2003 wainhira servisu kontrolo Migrasaun entrega mai iha PNTL hodi kria kedas departementu ida ho naran Departemento Imigrasaun PNTL, hodi halao kontrolu ba movimento ema tama no sai hosi teritorio nasional ho deit sistema manual.

“Ita la’o ho sistema kontrolu manual hahú tinan 2003 no iha tinan 2009 Governu Austrália finansia sistema Passe ne’ebé implementa hosi IOM iha fulan Juñu tinan 2010, hahú instala sistema dijitál iha Aeroportu, Portu Dili ho Batugade ne’ebé hodi kontrola movimentu tama sai hosi fronteira no sistema refere bele rejistu no oferese dadus movimentu ema, vistu, alerta, passaporte no relatório sira”, esplika.

Luis reforsa, iha tinan 2019 sistema PASSE avaria totál no nia parte kontinua esforsu atu halo koordenasaun ho SEF hodi halo upgrade ba sistema refere, maibé ho impaktu hosi Pandemia COVID-19 tékniku hosi SEF labele mai timór hodi halo manutensaun ba sistema refere, nune’e sistema kontrolu Migrasaun tenke fila ba kotuk ho manuál.

Nune’e, Governu iha interese bo’ot hakarak mellora sistema fronteira tanba Migrasaun ne’e nu’udar parte ida hosi seguransa nasionál.

“ Iha tinan kotuk ho esforsu maka’as Vise Ministru Interiór,  ita konsege hetan fali apoia hosi parseiru Governu Austrália oferese fundu liu hosi IOM hodi finansia sistema foun ho naran “MIDAS” ne’ebé avansadu no integradu no sistema ne’e bele rejistu no oferese dadus movimentu ema, vistu, alerta, passaporte no relatóriu hotu,” nia afirma.

Installasaun sistema MIDAS fahe ona ba faze tolu maka hanesan Sede Sentrál DGSM, Aeroportu no Batugade, faze daruak iha Sakato, Salele no Portu Dili no faze datoluk nian maka Embaixada hodi nasaun estranjeiru ne’ebé adidu migrasaun sira destaka ba.

Atu mellora sistema kontrolu maka, nia dehan sei esforsu maka’as hodi aseleira implementasaun MIDAS, prosesu akizasaun edifísiu foun ba Migrasaun, espanda área kontrolu DGSM no aumenta rekursu umanu.

“Daudaun ne’e, ita koloka ona adidu migrasaun ba iha nasaun tolu maka hanesan Indonézia, Austrália no Singapura no iha tempu badak sei koloka tan ba iha nasaun Malázia, Filipina no Portugál”, katak.

Lider masimu Serisu Migrasaun ne’e salienta, ho progresu ne’ebe atinzi ona durante tinan 19 nia laran, nia parte la haluhan no konta nafatin esforsu lubuk ida hosi membru nain 8 ne’ebe maka mate no ba ona mundu seluk.

Entretantu seremonia ne’e, hetan partisipasaun hosi Prezidente Komisaun B Parlamentu Nasionál, Xefe IOM, Home Affairs Governu Austrália, Embaixador Filipina iha Timor, Embaixador Tailándia, Adidu Seguransa Indonézia, Komandante UEP, UPM no UPF, Komandante Eskuadra Dom Aleixo-Comoro, Autoridade Aduaneira-Alfandega, Autoridade Protesaun Sivil, familia membru Migrasaun no bainaka importante sira seluk.

Jornalista: Natalino Costa

Editór      : Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!