iklan

NASIONÁL, EDUKASAUN, DILI, HEADLINE

Ministru Longuinhos felisita peskizadór timoroan sira

Ministru Longuinhos felisita peskizadór timoroan sira

Ministru Ensinu Superiór Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 15 dezembru 2022 (TATOLI) – Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura (MESSK), Longuinhos dos Santos, felisita grupu peskizadór timoroan sira hosi instituisaun Ensinu Superiór, Públiku no Privadu (IESPP) ne’ebé konsege finaliza ona sira-nia prosesu investigasaun iha area temátiku durante tinan ida.

“Ha’u hakarak felisita investigadór sira-ne’ebé halo ona sira-nia investigasaun no ohin sira sei ba aprezenta rezultadu sira-ne’e. Realizasaun ba peskiza sira-ne’e maka sinál pozitivu atu kontribui ba fortalesimentu peskiza sientífika ne’ebé hala’o tiha iha Timor-Leste,” Longuinhos hato’o felisitasaun ne’e liuhosi komemorasaun loron mundiál siénsia ba pás no ba dezenvolvimentu ne’ebé hala’o iha salaun Katedrál, Vila Verde, kinta ne’e.

Nu’udar timoroan, tenke orgullu ho rezultadu sira-ne’ebé maka grupu peskizadór sira halo ona tanba ne’e presiza apoia instituisaun sira-ne’e, ho objetivu atu instituisaun sai forte hodi asegura nafatin siénsia ne’ebé avansadu tebes.

Nune’e ikus mai investigasaun labele sai nu’udar prátika individuál no izolada, maibé investigasaun bele sai hanesan atividade permanente no integrada iha sistema nasionál ba siénsia, teknolojia no inovasaun.

“Ita presiza universidade sira-ne’ebé aposta iha pos-graduasaun, ne’e nível ida-ne’ebé ensinu no investigasaun la’o hamutuk no liuhosi ne’e mak sei forma sientista sira. Ita labele iha de’it doutoradu ida ka rua tuir área koñesimentu, ho nune’e halo ita kontente ona. Maibé Dezenvolvimentu ba investigasaun presiza iha grupu ho ema barak atu hala’o peskiza iha ekipa,” nia hateten.

Maibé iha mós medida importante seluk mak insentiva no apoia projetu kolaborativu ne’ebé liga universidade ho empreza sira, hodi fomenta artikulasaun entre siénsia no teknolojia no mós teknolojia no inovasaun atu solusiona problema konkretu sira.

Investigasaun sientífika ne’ebé INCT apoia iha tinan-2022 ne’e foka iha área inovasaun, teknolojia, infraestrutura, edukasaun, siénsia umana, inkluzaun sosiál, saúde, bein-estár, ekonomia, agrikultura, turizmu, indústria, meiu ambiente, biodiversidade no asaun klimátika.

Bainhira realiza ona investigasaun sira-ne’e, INCT asume kompromisu hodi estímula no promove koñesimentu sientífiku no teknolojia ne’ebé avansadu ihaa Timor-Leste.

Governante ne’e sauda INCT tanba kada tinan sempre realiza atividade sira iha ámbitu ba komemorasaun loron mundiál siénsia ba pás no ba dezenvolvimentu.

Nune’e mós parabeniza INCT, ne’ebé hili nafatin tema “Promove Siénsia, Teknolojia no Inovasaun ba Dezenvolvimentu Nasionál Timor-Leste”.

Ministru Longuinhos konsidera tema ne’e importante tebes hodi halo reflesauntanba Timor-Leste hakarak siénsia hanesan dalan ida hodi realiza Objetivu sira ba Dezenvolvimentu Sustentável, atu hadi’ak liután seguransa alimentár no hamenus moras sira.

“Molok hakotu ha’u-nia intervensaun, ha’u dezeju katak, kada tinan ne’ebé ita komemora loron siénsia ba pás no ba dezenvolvimentu, ita bele sente katak ita komesa dezenvolve daudaun ona, no haree daudaun progresu ruma ona, duké tinan hirak liubá, no ita mós hahú lori besik Timor-Leste sai sosiedade ne’ebé iha koñesimentu ba área sira-ne’ebé pertinente hanesan temi ona iha leten,” nia katak.

Jornalista   : Tomé Amado

Editór         : Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!