Top

ANPM-Timor Gap asina kontratu fahe produsaun ba esplorasaun posu “Rara-hana” iha Lautem

ANPM ho TIMOR Gap, E.P, kinta ne’e, asina kontratu fahe produsaun hodi halo perfurasaun ba posu Rara-hana, PSC TL-OT-22-18 iha munisípiu Lautem. Imajen/ Felicidade Ximenes

LAUTEM,22 dezembru 2022 (TATOLI)—Autoridade Naisonál Petróleu no Minerál (ANPM) ho Kompañia Estatal Timor no Gás,Empreza Públika (TIMOR Gap, E.P), kinta ne’e, asina  kontratu fahe produsaun hodi halo perfurasaun mina-matan iha posu Rara-hana, PSC TL-OT-22-18 iha munisípiu Lautem.

Biban ne’e, Prezidente Autoridade Petróleu no Minerál (ANPM), Florentino Soares Ferreira, hateten, ho asinatura ida ne’e sei tama ba faze esplorasaun ba bloku A Rara-hana iha juridisaun munisipiu Lautem.

“Espera  katak  atividade uluk ne’ebé  akontese iha Covalima bele akontese fali iha Lautem iha tinan oin ba oin to’o hetan mina. Tanba atividade buka mina hanesan sísmiku, halo perfuarasaun  hodi fó oportunidade empregu ba munisípiu Lautem-oan”, Prezidente ANPM N ne’e hateten iha diskursu, kinta ne’e.

Kona-ba bloku petrolífera 18 ne’ebé Estadu Timor-Leste faan dezde 2019 to’o tinan ida ne’e konsege iha kompañia manán nain-lima, maske iha dezafiu boot ne’ebé mundu tomak hasaoru hanesan COVID-19.

“Ita atu faan  bloku sira  ne’e ba ema  no nasaun barak mak  la kontinua, maibé  ita kontinua mezmu  ho situasaun difisil ida ne’e, nune’e  ita konsege hetan kompañia manán na’in-lima”, Prezidente ANPM N ne’e hateten iha diskursu, kinta ne’e.

Empreza vensedór na’in-lima ne’e, kompostu empreza rua iha tasi-laran no nai’n-tolu iha rai maran.

“Iha tempu badak, ami sei ba  asina kontratu ida ne’e ho parte vítima afetadu sira iha munisípiu viqueque hanesan área Alembata iha Uatulari no munisípiu  Baucau nian mak  iha área matebian hun, ne’ebé mós iha mina-matan entaun tempu ruma ita sei halo mós kontratu iha ne’ebá”, nia relata.

Esplorasaun hahú tinan 1971, mak posu ikus fura  iha rai maran Timor-Leste iha kota tasi iha munisípiu Covalima, nune’e atividade ne’ebé mak hahú iha Covalima entrega deit liuhosi  justu direitu ba kompaña.

“Ohin, munisípiu Lautem hetan privilejiu boot ida tanba bloku sira ne’ebé mak ami faan no ita asina iha rai ida ne’e nia rohan. Ho nune’e ita fiar katak ho naran “Rara-hana” sei fó naroman duni mai husi parte Leste, Nune’e tempu to’o ona ita lenu iha rai okos hodi buka mina”, nia afirma.

Iha biban hanesan, Prezidente Timor Gap, E.P, Antonio de Sousa, informa ho asinatura ne’e nia fiar katak ema hotu tau liman hamutuk mak bele hala’o servisu ida ne’ebé mak importante hodi bele hetan mina.

“Ita hotu iha objetivu ida de’it katak atividade iha setór petróleu mak sai oportunidade ita atu atualiza no transforma ita nia komunidade nia ekonomikamente livre”, nia afirma.

Posu Rara-hana” sei fó naroman ba TL

Entretantu, Ministru Petróleu ni no Minerál, Vitór da Conceição Soares, afirma asinatura ne’e hanesan pasu importante iha esplorasaun ba riku-soin petróleu iha Timor-Leste, liuliu iha Munisipiu Lautem.

“Pasu importante ne’e mak  serimonia asina Kontratu Partilla Produsau entre ANPM ho TIMOR GAP, E.P ba bloku A iha rai-maran ka onshore no  posu  Rara-hana ne’ebé nia área kompostu maioria husi munisípiu Lautem,” nia afirma.

MPM nia vizaun úniku mak hodi kontinua dezenvolve no jere rekursu Petrolíferu no Minerál hodi garante dezenvolvimentu ekonómiku sustentavel.

Ho misaun servisu mak nu’udar órgaun governamental responsável ba konsesaun, ezekusaun ba politika enerjétika no jestaun rekursu mineral no petróleu, lisensiamentu no regulasaun ba atividade extrativa, industriál no benefisiasaun husi petróleu no minerál inklui petrókimika no refinaria.

MPM define ona polítika ka objetivu jerál ba longu prazu hamutuk 11, atu garante dezenvolvimentu no sustentabilidade fundu petróleu, liuhusi estudu, peskiza, explorasaun, produsaun no diversifikasaun investimentu iha setór petróleu no mineiru iha área rai-maran no tasi-laran, rejime espesiál Greater Sunrise nian iha rai-laran no rai-liur ho vizaun atu asegura katak reseita proveniente husi atividade petrólifera no minerál kontribui ba ekonómia sosiál, industrializasaun no dezenvolvimentu nasionál.

“Ho nune’e, Ministériu Petróleu no Minerál, komesa husi tinan 4 ka 5 liubá, antesipa ona molok ita nian kampu Bayu Undan finaliza produsaun, nune’e foti inisiativa hodi halo esforsu tomak atu bele hasa’e atividade explorasaun petróleu atu bele deskobre fali kampu foun seluk hodi substitui kampu Bayu Undan”, katak nia.

Inisiativa no esforsu ne’e, nia dehan MPM sei halo esforsu hotu atubele garante dezenvolvimentu no sustentabilidade fundu petróleu ho vizaun atu kontribui ba ekonómia sosial, industrializasaun no dezenvolvimentu nasionál.

Partisipa iha asina kontratu fahe produsaun ne’e husi Administradór Munisipiu Lautem, Veteranu, Komandante Polisia Munisipiu Lautem, Estrutura husi institusaun tutela ANPM no TIMOR GAP inklui Reprezentante Institusaun relevante sira.

Jornalista: Felicidade Ximenes

Editór       : Florencio Miranda Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!