DILI, 16 janeiru 2023 (TATOLI)–Ministru Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), Armindo Maia, halo ona abertura ba prosesu ensinu aprendizajen tinan letivu 2023 ba estudante sira iha territóriu nasionál ne’ebé realiza iha Eskola Sekundária Jerál (ESG) 4 setembru UNAMET Balide.

Serimónia abertura tinan letivu 2023 ba estudante sira iha territóriu nasionál ne’e ho intensaun atu hahú hikas prosesu ensinu aprendizajen ba estudante sira durante tinan ida-nia laran, atu nune’e bele hasa’e fila-fali estudante sira ninia kapasidade no koñesimentu hodi prepara an ba futuru.
“Ha’u husu ba profesór no inan-aman sira atu apoiu nafatin oan sira durante tinan ida-nia laran, atu bele lori sira hodi apreende makaas liután kona-ba siénsia formasaun karáter, formasaun umana hodi bele sai estudante ida di’ak atu prepara an ba futuru ida di’ak liután ba ninia an rasik, família, komunidade, igreja inklui ba nasaun Timor-Leste,” Armindo Maya hateten liuhosi diskursu iha serimónia abertura ba prosesu ensinu aprendizajen tinan letivu 2023 ba estudante sira iha territóriu nasionál, segunda ne’e.
Iha tinan ida-ne’e, komunidade edukativa no komunidade eskolár hakarak atu hetan prosesu ensinu aprendizajen ida ho di’ak, ne’ebé signifika katak estduante sira tenke tama eskola ho ain loos no la’ós ho ain kle’uk.
Prosesu ensinu aprendizajen ne’ebé ohin hahú ona ho serimónia abertura ne’e, konta hahú hosi estudante sira hosi edukasaun Pre-Eskolár, Ensinu Báziku, Ensinu Sekundáriu Jerál no mós tékniku vokasionál, ne’eduni atividade aula prezensiál ba estudante sira sei hahú depois sei fó sai hosi avizu.
Tinan ida-ne’e, Ministériu Edukasaun deside halo abertura anu letivu 2023 ba estudante sira iha territóriu nasionál iha eskola 4 Setembru Balide iha 16 janeiru 2023, loron rua antes hahú prosesu ensinu aprendizajen kompara ho tinan kotu realiza iha loron 18 janeiru bainhira hahú ona aula prezensa.
“Ho nune’e, ita bele hahú ona prosesu tomak ensinu aprendizajen iha tinan tomak. Ita espera katak buat hotu preparadu ona no sei la’o ho di’ak, atu nune’e eskola hotu bele hahú ona aula prezensa iha tempu badak,” nia hateten.
Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu esforsu hodi normaliza fila-fali kondisaun iha nasun ne’e, atu edukasaun bele la’o ho di’ak depois Timor-Leste afeta pandemia COVID-19, mak mosu inisiativa hodi apoiu estudante no profesór sira atu realiza prosesu ensinu aprendizajen ba labarik sira iha eskola sira.
Planu no programa sira ne’ebé VIII Governu Konstitusionál trasa no konsege realiza ona mak instalasaun liña internet ho gratuita ba eskola ensinu báziku no ensinu sekundáriu jerál sira iha territóriu nasionál, apoiu prémiu bolsa méritu ba estudante sira-ne’ebé tempu besik sei realiza, apoiu programa eskola iha uma ba labarik pre-eskolár sira-ne’ebé la’o daudaun ona, apoiu mós formasaun ba profesór sira inklui konstrui no reabilita eskola sira.
Nia dehan, VIII Governu Konstitusionál liuhosi Primeiru-Ministru Taur Mata Ruak sei halo inaugurasaun ba eskola besik 100 iha territóriu laran tomak iha faze dahuluk iha semana ida-ne’e, no sei iha mós inaugurasaun ba faze daruak ne’ebé sei akontese iha fulan-marsu tinan ida ne’e ba eskola besik 100 tan ho orsamentu 2022 nian.
“Ba tinan 2023 ne’e, MEJD sei iha planu atu harii tan eskola besik 300,” nia dehan.
Ida-ne’e, nai dehan, atu hatudu katak VIII Governu Konstitusionál hakarak tau duni prioridade ba edukasaun, tanba edukasaun mak sai xave ba dezenvolvimentu nasaun ida-ne’e nian.
Tuir nia, rai Timor ne’e bele iha riku oioin hanesan riku mina-rai, osan-mean, osan-mutin maibé laiha rekursu umanu ida adekuadu ka ema matenek, nasaun TL sei markar pasu,
“Ha’u husu ba dirijente sira hotu ne’ebé mak envolve iha edukasaun hahú husi nivel sentrál, nasionál, munisipál tun to’o kraik, diretór edukasaun, diretór da eskola, mestre no inan-aman sira hotu iha territóriu nasionál atu kontinua motiva ka apoia ita-nia oan sira hodi bele hetan edukasaun ida di’ak,” nia hateten.
Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Dili (DSEMD), Carlito Soares, hateten serimónia abertura anu letivu 2023 ba estudante sira iha territóriu nasionál ne’e simbolikamente realiza iha nasionál hodi deside eskola ESG 4 setembru Balidienu’udar fatin ba abertura ne’e, maibé prosesu atu hahú aula prezensa ne’e sei la’o dala ida de’it iha semana ida-ne’e.
Hanesan dirijente másimu iha edukasaun Dili, nia husu ba diretór no profesór sira atu nafatin atensaun ba informasaun sira hosi Ministériu Edukasaun hahú ohin ba oin atu bainhira despaixu tun ona bele kontinua ona prosesu ensinu aprendizajen ba estudante sira.
Jornalista : Tomé Amado
Editór : Cancio Ximenes