BOBONARO, 20 janeiru 2023 (TATOLI) – Korrente bee-mota iha fronteira entre Timor-Leste ho Indonézia sobu barrajen ponte Nunura, aldeia Manu-Aman, suku Tapo-Memo, postu administrativu Maliana ne’ebé liga hosi munisipiu Bobonaro ba munisípiu Liquiçá.Abitante Nunura hosi aldeia Manu-Aman, suku Tapo-Memo, Berlamino Pacheco, haktuir akontesimentu ne’e akontese hafoin udan ho intensidade boot iha semana rua ba kotuk to’o agora.
Notísia relevante: PR Horta: vizita Estadu kontinua hametin relasaun bilaterál TL-Indonézia
“Udan-boot ne’e mai mak pás loron ne’e mota rua ne’e tún hotu kedas, ponte oituan ne’e bee sobu hotu, ai sira iha-ne’e mós mota lori hotu, agora mota tún dala-ida ka rua besi-rín (liña elétrika) ba hotu ona,” nia informa ba jornalista sira iha Nunura, sesta ne’e.
Abitante ne’e sente triste haree kondisaun refere, tanba alende bee mota sobu barrajen maibé estraga plantasaun.
“Ami hakarak husu ba ulun-boot sira mai hadi’a lalais. Sé lae ponte ne’e mós ba hotu ona, natar sira udan-boot ne’e mai nia tenke ser sa’e, ne’ebé udan-boot mai kalan ami toba la dukur,” nia katak.
Xefe aldeia Manu-Aman, Romaldo Mali-Ramos, hatutan barrajen parte Ponte Nunura instala de’it Gabiaun nune’e laiha forsa atu kontra korrente mota, tanba Indonézia konstrui ona sira-nia barrajen aas no metin, nune’e bainhira udan-boot rezulta mota tún entaun volume bee tebe maka’as mai fali parte Timor-Leste nian.
“Nia impaktu ne’e mai fali komunidade nia natar, agora daudaun ita-nia ponte Nunura mós iha hela ameasa nia laran, ami autoridade lokál iha aldeia ne’e sempre ezije beibeik, maibé ita-nia governu lahatene oinsá loos maka ne’e,” nia preokupa.
Relasiona ho problema ne’e, xefe aldeia Nunura husu ba Governu atu rezolve lalais molok akontese situasaun grave.
“Ami haree estrada Nunura ne’e diresaun Dili mai Maliana, entaun iha ameasa boot nia laran tanba ponte ne’ebá sei hetan hetan estragu, tanba odomatan boot iha Bobonaro ne’e só Nunura de’it, kuandu ponte ne’e maka aat ona, movimentasaun sai paradu,” nia katak.
Lidera komunitária ne’e mós konta katak, bainhira akontese udan-boot bee sempre lori komunidade nia rai halo natar kuaze metru ida, to’o tinan ida liu bele lori kuaze metru 100.
Tanba mota ne’e parte Timor-Leste nian simu bee hosi Alto-Lebos, suku Gildapil, postu Administrativu Lolotoe.
Nune’e mós suku Saburai no suku-Tapo-Memo, postu administrativu Maliana tama hotu mota Malibaka. Enkuantu hosi parte Indonézia nian hanesan Bui-Lalu, Silawan no Turis-kain, no Hai-Kesak hasoru malu iha mota Nuunura hafoin sulin hamutuk ba mota Loes.
Notísia relevante: Xanana: diskusaun fronteira terestre entre TL-Indonézia seidauk finaliza
Jornalista : Sérgio da Cruz
Editór : Evaristo Soares Martins