iklan

EKONOMIA, DILI, HEADLINE

Alfándega hahú moderniza sistema servisu

Alfándega hahú moderniza sistema servisu

Edifísiu Servisu Alfándega iha Timor Port, Tibar, sesta (30 setembru 2022). Imajen Tatoli/António Daciparu

DILI, 26 janeiru 2023 (TATOLI) Diretór Jerál Autoridade Alfándega José Abilio, informa servisu alfándega nian tama ona ba modernizasaun tanba maioria servisu la utiliza ona surat tahan hanesan uluk maibé servisu ho dizitalizasaun.

“Uluk ita servisu utiliza surat tahan mak barak liuliu sei iha Portu Dili ne’e, maibé agora iha Portu Tibar ita tama hotu ona iha faze ida buat hotu dijitál liuliu sistema sira, ne’ebé maioria surat tahan ita la uza ona, ezemplu agora atu ba halo custom declaration la presiza priénse surat tahan hanesan uluk só tama de’it iha link alfándega nian submete online, ne’ebé ita tama ona iha modernizasaun”, Diretór dehann ba jornalista sira iha salaun Katedral, iha ámbitu selebrasaun loron mundiál alfándega ba dala-71.

Nia esplika liuhosi modernizasaun ne’ebé iha signifika fasilita ona komérsiu no atraai investór sira hodi mai halo investimentu barak iha Timor-Leste.

Selebrasaun loron mundiál ne’e bazea ba tema internasionál nian mak“akompaña jerasaun foun promove hodi partilla koñesimentu no reforsa orgullu iha forsa iha profisaun aduaneira”

“Tema ida ne’e foti tanba alfándega área ida ne’ebé la naran hetan iha universidade sira, maibé tenke ba duni iha eskola espesífiku ba alfándega nian, ho nune’e ita loke konkursu públiku ema barak ba aplika la konsege liu hotu tanba laiha koñesimentu World Customs Organization (WCO) hare tempu to’o ona atu partilla informasaun ba jerasaun foun katak servisu alfándega laos taka ba públiku maibé nakloke ba públiku, ho nune’e mak iha selebrasaun ne’e hakarak divulga ba públiku ba universidade sira hotu atu hatene klean kona-ba servisu alfándega nian nune’e iha konkursu públiku ruma bele fasilita ita nia joven sira,” nia relata.

Nia reforsa tan selebrasaun loron mundiál ne’e laos naran selebra maibé atu halo mós reflesaun ba servisu iha tinan sira ba kotuk konsege halao no la konsege halao bele hadia di’ak liutan iha iha 2023 nian hanesan esperiénsia di’ak hodi kontinua avansa no esperiénsia la di’ak tenke husik hela atu nune’e bele halo servisu ho másimu ba nasaun ne’e.

Progresu servisu alfándega tinan 2022

Iha tinan 2022 servisu alfándega halao servisu masimu tebes no konsege hatama reseita ba kofre estadu ho total millaun $100,7 hosi servisu alfándega nian hotu.

Iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023 ne ebé hetan ona aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál no hetan ona promulgasaun.

Governu introdús impostu seletivu konsumu foun ne’ebé inklui 10% impostu ba karreta ho valor liu $10.000, 20% ba karreta ho valór liu $25.000, 30% ba karreta ho valor liu $50.000, aumentu iha impostu konsumu ba tabaku no produtu tabaku seluk hosi $50 kada kilograma sa e ba $100 kada kilograma Impostu konsumu foun $1 kada kilograma ba masimidar no introdusaun impostu konsumu foun ho valor $3 kada litru ba bebida midar (fanta coca-cola sunkist, sprite no seluk tan), ne’ebé politika ida-ne e Governu trasa atu proteje sidadaun nia saudel.

Aleinde ne’e Govemu mós sei hasa’e impostu importasaun hosi 2,5% ba 5%, ne’ebé hointrodusaun impostu hirak nele, tuir projesaun reseita doméstika sei sa e to’o millaun $174,9 iha tinan 2023 Introdusaun impostu hirak ne’e mós hodi hasa’e koleksaun reseita mineral nu’udar instrumentu fiskal ne ebé Governu uzafuturu hodi redus dependensia ba fundu minarai.

Jornalista: Hortencio Sanchez

Editór : Zezito Silva

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!