DILI, 26 janeiru 2023 (TATOLI) – Diresaun-Jerál Estatístika, Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) no Organizasaun Internasionál ba Traballu (ILO, sigla inglés) lansa relatóriu Peskiza Forsa Traballu 2021 ne’ebé hatudu taxa dezempregu iha tinan refere tun ba 5,1% kompara ho tinan sira antes iha 11%.
Lansamentu ba relatóriu ne’e hosi Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu, Alarico do Rosário, no akompaña hosi Diretór ILO ba Indonézia no Timor-Leste, Michiko Miyamoto.
“Relatóriu datoluk husi peskiza forsa traballu iha Timor-Leste dezde independénsia ho objetivu atu rekolla, analiza, no divulga informasaun sobre estatístika forsa traballu hodi apoia polítika bazeia ba evidénsia no formulasaun programa no monitorizasaun”, Ministru Finansa, Rui Gomes hatete, iha Auditóriu Ministériu Finansa, Aitarak-laran.
Peskiza ne’e realiza, entre outubru no novembru 2021, no hetan apoiu tékniku hosi ILO, ho objetivu mak aprezenta figura kompreensivu kona-ba merkadu traballu iha Timor-Leste, analiza indikadór sira merkadu traballu nian, no fornese informasaun detallu dezagregadu tuir sexu, idade no rejiaun ba karaterístika ekonómika sira husi populasaun idade serbisu, inklui empregu, saláriu no rendimentu, oras serbisu, sub-utilizasaun forsa traballu no atividade ekonómika.
“Peskiza ne’e fornese indikadór importante sira kona-ba merkadu traballu hodi identifika nesesidade sira relasiona ho kriasaun empregu ba sidadaun hotu. Aléinde ne’e, peskiza ne’e mós fornese indikadór sira ne’ebé bele tulun dezenvolve polítika longu prazu hodi responde ba nesesidade merkadu traballu ba tempu agora no futuru”, governante ne’e dehan.
Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu, Alarico de Rosário, afirma importánsia husi peskiza ne’e atu atualiza taxa dezempregu iha Timor-Leste, liuliu taxa dezempregu joven sira.
“Relatóriu hosi peskiza indika katak taxa dezempregu ein jerál atinje 5,1% ho taxa dezempregu boot liu ba joven sira ho 9,6%. Governu sei utiliza dadus hirak ne’e hanesan indikadór ida ba impelementasaun programa no inisiativa sira ne’ebé foka ba fornesimentu oportunidade serbisu no atividade sira hodi hasa’e rendimentu”, Alarico realsa.
Biban hanesan, Diretora Michiko Miyamoto apresia esforsu ne’ebé Governu Timor-Leste halo ona. Importante liu mak dezenvolve polítika no programa ba empregu iha futuru, ne’ebé bele absorve joven sira tama ba merkadu traballu no potensializa empreendedorizmu joven sira.
Rezultadu peskiza hatudu mós katak 30,5% husi joven idade entre 15 no 24 mak la asesu ba empregu, edukasaun, no treinamentu. Nune’e, iha nesesidade urjente hodi kria empregu desente no oportunidade dezenvolve abilidade ba joven sira hodi permite sira atu partisipa iha merkadu traballu.
Peskiza ne’e halo ba amostra uma-kain hamutuk 7.275 ne’ebé salesionadu hodi reprezenta populasaun iha Timor-Leste. Aléinde ne’e, investigasaun ne’e mós aliña ho padraun internasionál ikus nian ne’ebé adopta husi Konferénsia Internasionál ba Estatístika Empregu ba dala-19.
Tuir rezultadu Peskiza Forsa Traballu nian, dezempregu hamutuk 12.700, indika taxa dezempregu jerál hamutuk 5,1%. Dezempregu entre kandidatu sira ne’ebe buka hela serbisu, feto sira mak boot liu (5,9%) kompara ho mane (4, 6%). Ba joven ho idade tinan 15-24, taxa dezempregu aas liu 9,6%.
Relatóriu ne’e hakuir tan katak, populasaun idade traballu ho tinan 15 ba leten iha Timor-Leste iha 2021 hamutuk 809.300, husi ne’e feto barak liu mak 405.800 kompara ho mane sira 403.600. Nune’e, forsa traballu kompostu husi feto no mane hirak ne’ebé iha serbisu no laiha serbisu ho totál hamutuk rihun 247.
Taxa partisipasaun forsa traballu ein jerál hetan estimativa 30,5%, ho disparidade ne’ebé aas entre feto 24,2% no mane 36,9%. Entermu distribuisaun forsa traballu tuir nivel atendimentu edukasaun, 30,7% maka laiha edukasaun formál ka seidauk kompleta eskola primária. Iha sorin seluk, 16,8% mak pelumenus iha ona nivel ensinu superiór.
Totál númeru empregu iha Timor-Leste hamutuk 234.300, kompostu husi mane rihun 142 no feto 92.300. Kuaze metade ka 48,5% hosi empregu hotu klasifika nu’udar empregadu ba saláriu. Enkuantu 50,3% klasifika nu’udar kria serbisu ba aan rasik ka auto-empregu no serbisu kontribui ba rendimentu familiár. Feto kompara ho mane sira iha probabilidade boot liu atu sai auto-empregu no iha probabilidade ki’ik liu atu sai empregadu ba saláriu.
Dokumentu ne’e indika empregu tuir atividade ekonómika iha 59,1% husi totál empregu mak serbisu iha setór atendimentu ka servisu sira. Enkuantu iha setór indústria no agrikultura hamutuk 26,9% no 13,5%, respetivamente.
Jornalista: Antónia Gusmão
Editora: Maria Auxiliadora