DILI, 26 janeiru 2023 (TATOLI)— Vise Primeiru Ministru no Ministru Planu Ordenamentu (MPO), José Maria dos Reis, hateten, iha tinan 2023 ne’e, MPO sei konklui Planu Urbanizasaun Dili (PUD).
Nia dehan, MPO sei konklui PUD iha tinan 2023 nia-laran. Ida ne’e, importante tebes atu rekolla opiniaun hosi entidade hotuhotu ne’ebé mak iha intervensaun relevante ba utilizasaun espasu sidade Dili nian.
“Planu ida ne’e sei hatur iha vizaun ida ba ita nia Kapital sei sai sidade ida ne’ebé vibrante no reziliente. Atu atinje mehi ida ne’e PUD sei estabelese estratejia intervensaun ida hodi haluan sidade Dili to’o Tibar no Metinaro, no estabele zona haat, mak Metinaro, Hera, Dili, no Tibar,” José Maria dos Reis, hateten iha Sentru Konvensaun Dili, (CCD, sigla portugés), kinta ne’e.
Nia dehan, zona Metinaro rasik sei halo dezenvolvimentu hanesan, konsentra infraestrutura sira hotu ba orgaun soberánia Estadu Timor-Leste nian projetu ida ne’e hanaran “Nova Cidade Administrativa” no sei promove kresimentu urbanu ka ekonómiku no sosiál iha área Metinaro, nune’e mós hamamuk tesidu urbanu istóriku Dili nian no haburas atividade seluk iha área ne’ebá.
“Atu implementa ho lais projetu ida ne’e, Governu estabelese ona Komisaun Interministerial atu hahú ho estudu ba nova sidade administrativa,” nia dehan.
Notisia relevante : Tempu badak Governu sei aprova Planu Nasional Ordenamentu Territóriu TL
Nune’e ba Zona Tibar ne’ebé dadaun sai ona sentru industriál, ho Portu Tibar, ne’ebé hahú ona nia atividade, Governu iha planu atu dezenvolve tan infraestrutura estatéjika seluk iha área Tibar, hanesan Parke Industriál, no sei promove kresimentu industriál iha expektativa atu loke kampu traballu.
“Ba Zona Dili nu’udar sentru. Ita sei investe iha konservasaun patrimóniu istóriku, hodi haburas turizmu, abitasaun no servisu sira seluk relasiona ho komérsiu,” membru Governu ne’e dehan.
Nia dehan tan, ba Zona Hera, sei kria sentru ba teknolójia no inovasaun, karik bele, konjuga tan ho produsaun agrikóla, haktuir ba aptidaun agrikóla iha Hera.
“Hanesan ha’u temi ona, Planu Urbanasaun Dili sei estabelese estratéjia dezenvolvimentu ba sidade Dili nian, no nia modelu organizasaun. Tanba ne’e mak rezultadu finál projetu PUD nian sei dezenvolve planu zonamentu ne’ebé la reprezenta rejime ba uzu, okupasaun no transformasaun solo ka rai nian,” nia dehan.
Nune’e, planta kondisionate ne’ebé sei impoin limite utilizasaun solo ka rai nian, hanesan iha área risku bo’ot atu hasoru dezastre, no regulamentu ne’ebé sei estabelese norma ka regra atu implementa kritériu sira ne’ebé estabelese iha planta zonamentu no planta kondisionate.
“Hosi planu sira ne’e, ita sei kontempla pontu importante rua mak karakterizasaun ba kondisaun ezistente sidade Dili nian, ne’ebé temi ona nomós proposta ba estratéjia planeamentu hodi halo intervensaun atu hadi’a problema sira ne’ebé identifika ona,” nia hateten.
Iha biban ne’e, Membru Governu ne’e, mós la haluha hato’o agradese ba JICA, ne’ebe to’o ohin loron kolabora ho Governu Timor-Leste iha prosesu dezenvolvimentu Planu Urbanizasaun Dili nian, nune’e mós agradese ba konsultora PT, LAPI ITB, ne’ebé hamutuk ho Diresaun Nasional Planeamentu Urbanu, ne’ebe halo esforsu tomak hodi konklui komprímisiu atu dezenvolve instrumentu planeamentu territoriál, no materializa Governu nia polítika.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Armandina Moniz





