DILI, 09 fevereiru 2023 (TATOLI) – Ministru Finansa, Rui Gomes no reprezentante Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japaun (JICA, sigla inglés), Ito Mimpei, asina akordu subvensaun públika (Grant) ho montante millaun $37,5 hodi finansia konstrusaun terminál pasajeirus foun ho nia sistema abastesimentu bee-moos iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato (AIPNL), Comoro.
Akordu kontribuisaun finanseira millaun $37,5 sei uza mós hodi konstrui sistema ezgotu inklui instalasaun fasilidade iha aeroportu internasionál.

“Ho asinatura akordu ne’e, JICA hamutuk ho ADB, Governu Austrália no Timor-Leste komprometidu atu konstrui projetu infraestrutura estratéjiku ne’ebé aliña ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 ne’ebé nia prioridade boot ida mak dezenvolvimentu infraestrutura ho objetivu atu konsolida kreximentu ekonómiku no redús dezigualidade. Tuir planu, projetu ne’e sei remata iha tinan 2026”, Ministru Rui Gomes hatete iha ámbitu asinatura akordu, iha Aitarak-Laran.
Governu opta modalidade ‘hybrid PPP’ ba projetu dezenvolvimentu AIPNL, tanbá nia natureza finansiamentu ne’ebé kompleksu tebes ne’ebé envolve fontes finansiamentu oioin hanesan subvensaun públika, empréstimu no orsamentu kontrapartida husi Governu Timor-Leste. Presiza iha liña koordenasaun serbisu ne’ebé di’ak entre doadór sira no ho Governu atu evita duplikasaun esforsu, rekursu no servisu.
Ba faze primeiru ne’e rasik, Governu asegura ona finansiamentu husi parte ADB hamutuk millaun $135, Austrália millaun $73,4, JICA millaun $37,5 no kontrapartida husi Governu ba kompontente hotu hamutuk millaun $52. Nune’e, totál orsamentu ba faze primeiru hamutuk millaun $297,9.
“Projetu dezenvolvimentu aeroportu internasionál ne’e akontese iha tempu oportunu iha momentu ne’ebé Timor-Leste atu sai membru ASEAN. Aeroportu internasionál ne’e sei sai nu’udar porta de entrada ida ba promosaun turizmu, komérsiu, investimentu no interkámbiu kulturál no koñesimentu ba Timor-Leste”, Rui salienta.
Projetu infraestrutura estratéjiku ne’e hamutuk ho Portu Tibar no projetu instalasaun kabu submariñu fibra ótika ne’ebé liga mai Dili husi Darwin sai nu’udar investimentu estratéjiku iha área konetividade hodi prepara Timor-Leste ba ekonomia servisu iha futuru.
Governante ne’e mós hatutan katak ho reseita hosi petróleu no gás ba Fundu Petrolíferu ne’ebé tun ona. “Ita labele lakon tempu tan maibé tenke buka ona fonte alternativa ba reseita. Investimentu signifikativu ne’e nia objetivu mak atu diversifika fonte finansiamentu ba despeza públika, ao mesmo tempo atrai investimentu ne’ebé nesesáriu ba trajetória kreximentu ida ne’ebé mak sustentável”, nia dezeja.
Akompaña Ministru Rui Gomes iha serimónia asinatura ho JICA, Ministru Justisa, Tiago Amaral Sarmento, Ministru Obra Públika, Abel Pires da Silva, Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agustinho da Silva, Ministru Interinu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Julião da Silva no Vise-Ministru Finansa, António Freitas.

Reprezentante JICA iha Timor-Leste, Ito Mimpei, hatete estudu viabilidade ba projetu AIPNL inisia iha 2018, no konklui iha dezembru tinan kotuk.
“Aeroportu internasionál ne’e presiza atu espande. Tuir planu mestre ne’ebé dezenvolve ho apoiu husi IFC iha 2019, estima katak to’o 2030 ema liu rihun 400 mak sei uza aeroportu ne’e kada tinan. Ne’e signifika katak espansaun aeroportu mak nesesidade ida urjente liu”, dehan.
Edifísiu terminál pasajeiru ne’e sei iha andar rua no konstrui iha área 11.653 metru kuadradu, sei kumpre norma aeroportuária Organizasaun Avisaun Sivíl Internasionál (ICAO) ho terminál xegada rés-do-chão no partida iha andar primeiru.
Notísia relevante : https://tatoli.tl/2023/02/08/lansamentu-fatuk-dahuluk-ba-projetu-konstrusaun-aeroportu-comoro-realiza-iha-marsu/
Jornalista: Antónia Gusmão
Editora: Maria Auxiliadora




