DILI, 27 fevereiru 2023 (TATOLI)–Prezidente Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN), Vidal de Jesus “Riak Leman”, husu ba sidadaun timoroan sira hotu atu tau importánsia ba loron nasionál veteranu iha 03 marsu tinan ne’e.
Notísia Relevante: Selebra loron nasionál veteranu ho “hametin unidade ba dezenvolvimentu nasionál”

“Husu ba timoroan sira liu-liu veteranu sira no mós ba n’ain-ulun sira inklui ba estudante no joven sira atu fó importánsia ba loron ida-ne’e. Tanba loron ida-ne’e mak ita atu dehan manán ka lakon mak ne’e, tanba baze de apoiu naksobu no membru komité sentrál matadalan Fretilin sira mate mohu. Maibé Maun Boot Xanana Gusmão halibur ema hotu hodi halo konferénsia dahuluk iha Haubai mak foin halo nomeasaun foun ba membru komité sentrál funu tama ne’e, mak hodi re-organiza forsa hodi halo kobertura nasionál,” Riak leman hateten ba Agência Tatoli liuhosi telefónika, segunda ne’e.
Tanba ne’e, nia dehan, presiza dignifika no valoriza loron nasionál veteranu nune’e husu ba veteranu no na’in-ulun sira atu presiza marka prezensa hodi selebra hamutuk hodi tane nafatin no dignifika loron ne’e.
Ho ida-ne’e, nia dehan, ema hotu-hotu presiza rona no fiar malu hodi halo dezenvolvimentu ba rai ida-ne’e.
“Nune’e presiza halo reflesaun ba saida mak nia pai no família sira halo durante funu no tenke refleta ba ida-ne’ebá. Tenke iha unidade no rona malu, fiar malu no tenke koopera ho Estadu no tenke kria pás no estabilidade iha ita-nia rai doben ida-ne’e, atu bele halo dezenvolvimentu ne’ebé di’ak nune’e ita-nia povu bele goza no moris ho hakmatek iha nia rain rasik,” Riak Leman hateten.
Tanba ne’e, estudante no joven iha Timor-Leste tenke estuda no apreende aumenta nune’e hametin no hatuan nafatin saida mak eroi sira husik hela ba imi.
“Futuru ba nasaun ida-ne’e mak imi joven sira nia-liman tanba ne’e ha’u husu atu kontinua estuda no apreende di’ak liután hodi asegura no dezenvolve rai-ne’e iha futuru bainhira ami mate,” nai dehan.
Notísia Relevante: Governu aloka rihun $250 selebra loron nasionál veteranu
Iha Konstituisaun RDTL Artigu 11 (Fó valór ba Rezisténsia) iha alinea 1 hateten, Repúblika Demokrátika Timór-Leste rekoñese no fó valór ba povu Maubere nia rezisténsia tinan atus ba atus hasoru dominasaun hosi railiur no mós ba sira hotu ne’ebé fó kontribuisaun hodi luta ba independénsia nasional.
Iha alinea 3 mós haktuir, Estadu asegura protesaun espesiál ba mutiladu funu nian, oan-kiak no mós sira seluk tan ne’ebé fó-an tomak ba luta independénsia no soberania nasionál nian, no proteje mós sira hotu ne’ebé partisipa ona iha Rezisténsia hodi hasoru okupasaun hosi raiseluk, tuir lei haruka.
Bazea ba artigu ida-ne’e mak iha Governu estebelse Dekretu-Lei Nú. 3/2016, ne’ebé Estadu Timor-Leste konsagra loron 3 marsu nu’udar loron nasionál ba veteranu sira.
Estadu deside loron 3 marsu ne’e sai Loron Nasionál Veteranu tanba iha loron 3 marsu 1981, Timor-Leste hahú reorganiza funu ba libertasaun nasional, hafoin baze-de-apoiu rahun.
Data istórika ne’e liga ba Konferénsia Nasionál FRETILIN iha Maubai (Viqueque) no iha loron 3 marsu ho orientasaun hosi membru Comite Central FRETILIN (CCF) sobrevivente na’in-rua, Xanana Gusmão no Ma’Huno, no konferensista sira hili membru CCF na’in-sia (9) foun tan no foti desizaun importante lubuk ida, hodi reorganiza luta libertasaun nasionál iha territóriu tomak.
Hosi konferénsia ida-ne’e mak rezisténsia armada moris fila-fali iha ai-laran no povu hetan fali nia esperansa no halo mundu hakfodak.
Selebrasaun dahuluk ba Loron Nasionál Veteranu ne’e akontese iha tinan 2017. Veteranu no Kombatente Libertasaun Nasionál sira mak kompostu husi frente armada, frente klandestina no frente esterna ka diplomátika.
Notísia Relevante: Reflesaun ba Loron Nasionál Veteranu, juventude muda mentalidade no tenke matenek
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes





