DILI, 12 marsu 2023 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, (PR) José Ramos Horta, ho nia delegasaun domingu ne’e, fila hikas mai Timor-Leste (TL) hafoin halo vizita Estadu ba Qatar no Azerbaijaun iha loron 03 marsu 2023.
“Ha’u fila hosi viajen nasaun rua, ida ba Doha partisipa iha simeira mundiál Least Developed Countries (LDC ), ne’ebé konvite mai hosi Sekretáriu Jerál Organizasaun Nasaun Unida (ONU) hamutuk ho liurai boot Qatar nian no viajen partisipa iha forum polítiku diplomátika, akadémiku ne’ebé hanaran X globál forum,” Prezidente Repúblika Ramos Horta, hateten, iha Aeroportu Comoro, Dili.
Nia dehan, kona-ba simeira LDC ne’e, rasik rai lubuk ida mak partisipa no tema mak “Problema Sosiál no Ekonómiku,” hosi simeira ne’e, partisipa hosi rai sira ne’ebé hanaran LDC ne’ebé Timor Leste hola parte mós.
Delegasaun to’o iha aeroportu Internasionál Nicolau Lobato, Comoro, Dili iha tuku 12:15 ho aviaun Q6500 City Link, ne’ebé simu hosi membru Governu sira.
Xefe Estadu ne’e dehan, iha viajen daruak, partisipa iha forum polítiku diplomátika, akadémiku ne’ebé hanaran X Baku Globál forum ne’ebé patrosinu hosi institutusaun bara-barak liuliu nasaun Azerbaijaun hanesan nasaun ne’ebé riku tebe-tebes ho mina no nasaun dahuluk iha mundu ne’ebé halo esplorasaun ba mina iha tinan 100 ida liu ba.
“Rezultadu hosi partisipasaun Timor-Leste nian iha LDC ita la espera rezultadu imidiatu tanba Sekretáriu Jerál ONU nia intensaun konvoka reuniaun ida ne’e bele dada atensaun mundu liuliu pais riku sira ba rai sira LDC ne’ebé hetan impaktu negativu hosi pandemia COVID-19, no guerra Ukránia no Rúsia,” nia dehan
Tanba iha tinan 10 ba kotuk no agora situasaun ekonómia nasaun barak iha mundu ne’ebé afeita hotu ba situasaun ne’e, la’os ba rai sira ne’ebé LDC de’it maibé mós ba nasaun sira ne’ebé liu tiha LDC mós hetan problema barak hanesan ekonómiku, finanseiru, no investimentu.
“Ho ida ne’e mak Sekretáriu Jerál ONU konvoka reuniaun ida atu haree fanun rai riku sira atu osan ba ajuda bilateral ka ba nasaun kiik sira,” Ramos hateten.
Hanesan konferênsia hotu-hotu, Timor-Leste nia partisipa la’ós de’it ba partisipa maibé ko’alia no halo enkontru billateral, nune’e liuhosi bilaterál sira balu ko’alia ka update kona-ba situasaun Timor Leste iha ne’ebé nasaun hotu-hotu haree no rona, situasaun iha Timor Leste. “Hosi update situasaun Timor-Leste ne’e, pozitivu, iha rekuperasaun ekonómiku oituan tanba situasaun ita-nia iha rai ida ne’ebé kontinua la’o di’ak nasaun moris iha demokrásia, dame, seguransa, nia-laran no ida ne’e mak komunidade internasionál kontente tebes rona TL nia situasaun, tanba krize mundiál barak mosu hahú hosi Ukránia no Rúsia, Afganistaun, Yemen, no seluk tan maibé, maibé Timor-Leste kontinua hela iha situasaun hakmatek nia-laran,” Xefe Estadu hateten.
Nia dehan, nune’e, iha Azerbaijaun ko’alia ho Prezidente ho Primeiru Ministru, membru Governu sira seluk oinsá bele loke no haree posibilidade iha relasaun billaterál ho Timor Leste, Prezidente Repúblika Azerbaijaun fó kedas instrusaun ba nia Embaixadór iha Jakarta ne’ebé hetan akreditasaun iha Timor-Leste.
Nune’e iha tempu badak sira sei mai Timor Leste atu haree ko’alia kedas no buka relasaun bilaterál no kooperasaun atu hanoin haree to’ok posibilidade investimentu ruma hosi Azerbaijaun mai Timor-Leste.
Hanesan Xefe EStadu TL durante nia vizita buat ne’ebé nia parte hato’o ba nasaun boot sira iha ha’u-nia vizita mak Timor-Leste intresadu liu mak atu dada pipe line hosi greater sunrise mai rai-maran, no Governu interesadu atu buka investidór atu partisipa iha investimentu ida ne’ebé boot hodi dada pipe line nune’e Azerbaijaun rasik rona no sei tau konsiderasaun ba ida ne’e.
“Ha’u mós informa ba Azerbaijaun katak Timor Leste atu tama ba ASEAN no presija investimentu liu tan iha área turizmu atu konstrusaun otel, tanba bainhira Timor Leste tama ASEAN sei presija otel ho nível barak liután nomós sentru konvensaun no liña aérreu sira,” nia hateten.
Resposta hosi Azerbaijaun interesadu tanba sira iha fundu soberanu ida no Prezidente Azerbaijaun heteten sira halo aplikasaun ba fundu soberanu ne’e hodi halo investigasaun iha liur tanba ne’e sira bele mai haree estuda situasaun iha Timor-Leste no sei halo desizaun.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editór: Evaristo Soares Martins