Ministru Armindo enkoraja parlamentu foinsa’e rezolve traballu infantil iha TL

DILI, 28 marsu 2023 (TATOLI)–Ministru Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), Armindo Maia, enkoraja jerasaun foun sira iha territóriu nasionál ne’ebé envolve an iha atividade parlamentu foinsa’e atu fó kontribuisaun liuhosi hanoin sira, nune’e bele hetan solusaun di’ak hodi rezolve problema traballu infantíl iha Timor-Leste.
“Ha’u enkoraja imi na’in-120 ne’ebé maka ohin tuir lansamentu ne’e no ha’u husu mós ba reprezentante sira iha kada munisípiu, bainhira imi hetan ona konfiansa hodi reprezenta imi-nia munisípiu sai membru parlamentu foinsa’e labele moe atu ko’alia. Imi tenke hato’o hanoin kritiku sira kona-ba problema traballu infantíl ne’e atu tulun Governu no parlamentu nasionál hodi bele buka solusaun,” Armindo Maia hateten ba jornalista sira iha lansamentu serimónia abertura atividade parlamentu foinsa’e iha salaun INFORDEPE Ian Martin, Balide, tersa ne’e.
Nia dehan, tema Parlamentu Foinsa’e nian ba tinan ida-ne’e relasiona ho traballu infantíl tanba iha tempu pasadu bainhira nia parte hela iha Koléjiu Maliana, maske ohin loron sai ema matenek no tuur iha ne’e maibé nia mós hasoru ona dezafiu moruk nu’udar labarik ida-ne’ebé hakarak hetan matenek hosi dedikasaun iha koléjiu, buat hotu la’o tuir regra mak ho idade ki’ik la interrese.
“Ami barak sai vítima ba traballu infantíl ne’e, iha tempu sei ki’ik. Ha’u enfrenta servisu ida todan tebes. Tanba hela iha koléjiu dadeer san tuku 05h00 tenke hadeer ona hodi halo servisu halo toos no halo natar maske ho idade tinan 10 hela,” nia dehan.
Membru Governu ne’e afirma, kuandu haree fali hosi norma ka diretu hosi prespetiva ida agora ne’e traballu infantíl iha tempu ohin loron ne’e presiza kurize, tanba tempu ida agora la hanesan ona ho tempu iha tinan 40 ba kotuk buat hotu muda ona presepsaun ba diretu umanu ba tempu jerasaun foun sira-nian iha mudansa boot.
Reprezentante UNICEF iha Timor-Leste, Bilal Durrani, aprezenta dadus ruma ne’ebé UNICEF peskiza kona ba traballu infantíl nian atu ajuda parlamentu foinsa’e iha tinan ida-ne’e katak peskiza nasionál traballu infantil iha 2016 hatudu iha Timor-Leste, labarik kuaze 67,688 ho idade tinan 5 to’o 17 ka 16% hosi grupu idade ne’e, envolve iha atividade ekonómika balun no hosi labarik sira-ne’e hamutuk na’in-52,651 mak klasifika envolve iha traballu infantil.
Prevalénsia traballu infantil nian la hanesan tuir idade afeta 10% hosi labarik sira ho idade tinan 5 to’o 12 ka 21% hosi idade tinan 13 to’o 14 no 14% hosi idade tinan 15 to’o 17.
Hosi estudu ne’ebé hala’o iha tinan 2016, entre labarik sira-ne’ebé envolve iha serbisu infantil, kuaze labarik na’in-29,195 mak envolve iha serbisu perigu.
Servisu ne’ebé perigozu partikularmente estraga labarik sira-nia saúde mentál no fíziku no afeta sira-nia dezenvolvimentu no edukasaun.
Peskiza Nasional Traballu infantil iha 2016 nian, balun haree labarik sira-nia serbisu nu’udar tradisaun, hanesan dalan ba labarik sira atu aprende hanesan kontribuisaun pozitivu ba família nia nesesidade.
“Hosi ha’u-nia hatene ho klaru katak labarik sira-nia serbisu ne’e la’ós aat. Atividade sira-ne’ebé la hanesan ajuda labarik ida dezenvolve an, hanesan kontribui ba servisu uma-laran durante oras balun semana ida ka foti servisu durante feriadu eskola. Labarik sira-nia servisu interfere ho eskola no estraga labarik nia dezenvolvimentu fíziku, mentál no sosiál,” nia hateten.
Iha tinan 2021, Ministériu Finansas no SEPFOPE parseria ho UNICEF no ILO lansa peskiza ba Forsa Traballu Timor-Leste, no peskiza ne’e hatudu kondutór sira-ne’ebé la hanesan ba traballu infantil iha Timor-Leste.
Ezemplu, nia dehan, inan-aman sira sente katak labarik serbisu nu’udar dalan pozitivu atu hanorin oan sira no labarik sira sente katak sira iha obrigasaun atu apoia sira-nia família tanba labarik feto sira iha tendénsia atu serbisu oras barak liu duké labarik mane sira iha uma.
Tuir nia, ida-ne’e hanesan avizu ida-ne’ebé forte katak labarik sira tenke halimar, aprende, mehi, no ida-ne’e mak dalan ne’ebé sira bele dezenvolve to’o sira-nia poténsia tomak no ajuda sira-nia família no sira-nia rai, bainhira sira sai boot.
Maske nune’e, nia dehan, sira labele simu situasaun ne’e tanba ho objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel, Governu ne’ebé hetan apoiu hosi parseiru dezenvolvimentu no sosiedade sivíl sira, iha dever atu halakon traballu infantil.
Ezbosu Planu Asaun Nasionál ba Implementasaun Halakon Forma Traballu Infantíl ne’ebé ladi’ak ba Labarik sira sei finaliza hela iha Ministériu Koodenadór Asuntu Ekonomia (MKAE).
“Ha’u husu ita hotu atu advoka ba aprovasaun planu refere. UNICEF promove aproximasaun integradu ida hodi halakon labarik sira-nia servisu. Ida-ne’e inklui fornese asesu ba edukasaun ho kualidade, liu-hosi hasai kustu edukasaun oioin ba família sira. Ha’u kontente tebes atu haree katak ohin ami iha estudante na’in-100 hosi eskola sekundária no eskola vokasionál oioin iha Dili atu partisipa iha eventu ne’e hodi prepara ba atividade. Ha’u komprende katak partisipante sira iha eventu ohin nian sei kompete ho estudante sira seluk hosi munisípiu oioin iha eventu finál iha Parlamentu Nasional iha loron 27-28 abríl no sira sei debate kona-ba kestaun importante ne’e,” nia dehan.
Nu’udar lideransa iha futuru no nu’udar foinsa’e, membru parlamentu foinsa’e sira bele hala’o papél importante no influénsia iha transformasaun sosiál hodi rezolve kestaun sira hanesan eliminasaun traballu infantil.
Tanba ne’e, nia hatoó agradesimentu ba Ministru Edukasaun Juventude no Desportu, Armindo Maia, ba lideransa ne’ebé di’ak hodi fó ona oportunidade hanesan ne’e ba estudante joven sira tanba UNICEF hakarak hato’o apresiasaun ba Parlamentu Nasional tanba hahú oportunidade interresante ida-ne’e ba estudante foinsa’e sira atu envolve iha diskusaun kritika hanesan ne’e, hodi sai sidadaun ativu no rezolve problema.
“Ha’u repete fila-fali kompromisu UNICEF nian hodi apoia Governu atu halakon forma traballu labarik ne’ebé aat liu iha Timor-Leste. Hamutuk ita bele halo diferensa no ajuda labarik sira atu rekolla sira-nia oan no goza sira-nia edukasaun,” nia dehan.
Jornalista : Tomé Amado
Editór : Cancio Ximenes

