AINARO, 19 abril 2023 (TATOLI) – Partidu Associação Popular Monarquia Timorense (APMT) promote sei diversifika ekonomia iha Timor-Leste hodi subtitui Fundu Petrolíferu.
Sekretáriu-Jerál APMT, Shobari Guterres Nunes, informa katak iha tinan 20 nia laran, hotu-hotu foku makas ba direitu polítiku, maibe AMPT mai ho vizaun no konvikasaun ida katak sei konsentra ba iha direitu ekonomia, sosiál no kultura.
“Tinan 20, ita gasta osan barak, maibe rekolla reseita naton de’it. Ita nia Fundu Petrolíferu atu hotu ba daudauk, tanba ne’e APMT aprezenta ba povu Timor oan hotu, programa ida atu diversifika ita nia ekonomia mak agrikultura, peskas, pekuária, floresta no turismu sustentável”, Shobari Guterres Nunes dehan ba TATOLI, wainhira hala’o kampaña aberta, iha postu administrativu Hatu-builico, munisípiu Ainaru, kuarta ne’e.
Tuir dirijente partidu ne’e, APMT hakarak dezenvolve setór produtivu, maibe baze ba dezenvolvimentu hotu mak rekursu umanu, tanba husi ema mak bele dudu dezenvolvimentu sira ne’e hotu.
Sekretáriu-Jerál APMT haktuir katak Timor-Leste mós iha área protezida 41 ne’ebé bele dezenvolve hanesan ekoturizmu.
“APMT nia filozofia mak dezenvolvimentu ho kultura, tanba ne’e dezenvolvimentu hotu atu reziliente ho di’ak, ita tenki fila fali ba ita nia kultura katak ita nia baze ba dezenvolvimentu ne’e hahú husi aldeia, suku no uma knua sira atu nune’e bele kria oportunidade servisu barak no kapitaliza setór privadu sira atu investe iha setór produtivu”, nia reafirma.
APMT hakarak mós hadia institutu financeira, tanba durante tinan 20 setór refere lao ladun di’ak, nune’e la fó biban ba setór privadu sira atu dezenvolve-an. “Ita nia institutu finanseira sira ne’e tenki resiliente, atu nune’e fó kbi’it ba setór privadu no komunidade bele dezenvolve ekonomia interna”, Shobari Guterres Nunes dehan.
‘Ita ko’alia dehan reduz dezempregu no ki’ak, setór ekonomia ne’e krusiál tebes. Ami mos hakarak dezenvolve setór saúde ida ne’ebé reziliente, hamenus burokrasi kona-ba atendimentu ba pasiente sira, hadia infraestrutura hodi dezenvolve ospitál ida ne’ebé kualidade no kompleta ho ekipamentu laboratóriu, nune’e bele reduz orsamentu hodi haruka pasiente ba halo tratamentu médiku iha estranjeiru”, nia realsa.
AMPT defende mós projetu kosta sul, maibe timor-oan hotu presija tur hamutuk hodi deskuti risku no modalidade finanseira ne’ebé hakarak atu investe iha setór petrolíferu.
“Ami defende dada kadoras mai Timor-Leste, ida ne’e APMT sein rezerva, maibe ita presija tur hamutuk hodi diskuti kona-ba nia kustu investimentu. Líder nasionál hotu-hotu tur hamutuk iha biti lulik hodi diskuti, tanba iha indústria petrolíferu ne’e nia risku bo’ot, liu-liu iha modalidade investimentu. Se kadoras ne’e dada mai kosta sul, sei dezenvolve indústria financeira, konektividade aéreu no nia benifisiu multiplikativu”, Shobari Guterres Nunes akresenta.
APMT hakarak halo reforma ba administrasaun públika, liuliu polítika estabelese institutu públiku no empreza públika ne’ebe ladun iha kontrolu, tanba institutu hirak ne’e barak mak la fó retornu ba kofre Estadu.
Jornalista: Afonso do Rosário
Editora: Isaura Lemos de Deus




