DILI, 02 juñu 2023 (TATOLI)—Sosiedade sivíl ne’ebé hamutuk iha Fórum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) husu Tribunál Distritál Dili (TDD) atu anula desizaun Parlamentu Nasionál (PN) halo leilaun ba karreta sira ne’ebé deputadu sira uza iha lejislatura dalimak (2018-2023).
Diretór Ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto ‘Koko’, hateten, Fórum ne’e nu’udar mahon ba asosiasaun membru Organizasaun Naun Governamentál lokál, nasionál no internasionál hamutuk 270, ho ninia personalidade jurídika bazeia ba dekretu-lei númeru 5/2005, 03 agostu, hanesan mós ho organizasaun sosiedade sivíl ida iha Timor-Leste ne’ebé ho mandatu halo disaminasaun informasaun, koordenasaun, empoderamentu ba membru no advokasia.
“Ohin FONGTIL hamutuk ho nia membru sira husu ba Tribunál Distritál Dili atu anula ka suspende desizaun Parlamentu Nasionál halo leilaun ba karreta 65 ne’ebé deputadu sira uza iha lejislatura dalimak, ne’ebé sei ramata sira-nia mandatu iha semana oin. Razaun husu anula tanba karreta hirak ne’e sosa uza Orsamentu Jerál Estadu tinan 2012- to’o 2023 no nu’udar osan povu,” Diretór Ezekutivu dehan liuhosi konferénsia imprensa iha salaun Centro Nacional Chega, Intitutu Públiku (CNC, I.P), Balide, sesta ne’e.
Notísia relevante : Parlamentu Nasionál planeia sosa karreta foun
Valentim da Costa konsidera desizaun PN la tuir artigu 30.2 (d) lei númeru 15/2008 kona-ba lei Organizasaun no Funsionamentu Administrasaun Parlamentár, ne’ebé mensiona aktu administrasaun patrimóniu imobiliáriu Parlamentu Nasionál, dezignadamente akizasaun, doasaun, alienasaun sedénsia no arrendamentu, inklui direitu inerente.
“Lei ida-ne’e la fó abrigu ba leilaun sasán imobiliáriu parlamentár nomós la hatuur provizaun detallu kona-ba prosedimentu ba leilaun hanesan prevee ona iha dekretu-lei 32/2011 kona-ba jestaun no alinkasaun ba patrimóniu móvel Estadu,” nia akresenta.
Relasiona ho leilaun karreta sira, sosidade sivíl afirma sira-nia pozisaun, ne’ebé konsidera desizaun PN nakonu ho konflitu interese, abuzu poder, kolesaun, korrupsaun no fó poténsia boot ba Estadu atu lakon valór sira ne’ebé loloos Estadu bele hetan bainhira mekanizmu leilaun sira tuir prosedimentu ne’ebé prevee ona tuir jestaun no alineasaun ba patrimóniu móvel Estadu nian.
“Karik karreta Prado sira ne’e la útil ona no sei aumenta kustu operasionál Parlamentu nian, ami husu atu membru Parlamentu sira bele entrega ba Diresaun Nasionál Patrimóniu Estadu atu deside kona-ba patrimóniu hirak ne’e,” nia sujere.
FONGTIL haree katak iha lei númeru 15/2008 kona-ba Organizasaun no Funsionamentu Administrasaun Parlamentár nian fó autonomia patrimoniál ba Parlamentu Nasionál, iha artigu 3 alineia 1.
“Maibé la signifika atu deputadu no deputada sira nu’udar benefisiáriu bele deside rezolusaun autónomu ida ba leilaun aset mobiliáriu sira ne’ebé hasees tiha prinsípiu boa governasaun no boa fé Parlamentu Nasionál tanba lei ne’e fó kompeténsia atu limite sasán imobiliáriu sira de’it. Ita hotu hatene, desde tinan 2012, Parlamentu hatuur ona kultura korruptu iha mekanizmu servisu parlamentár, ne’ebé halo eis deputadu sira uluk no mai agora bele goja sasán públiku ba interese pesoál, ne’ebé loloos ida-ne’e ita tenke evita,” nia tenik.
Reprezentante sosiedade sivíl ne’e haree mós katak iha lakuna barak kona-ba prosedimentu sira iha lei númeru 15/2008 kona-ba leilaun, nune’e sujere atu PN aplika subsidiariámente rejime jerál ne’ebé vigora iha artigu 4 alineia 1, no 2, ne’ebé hateten, Em tudo quanto o Parlamento Nacional não tiver especialmente disposto relativamente à gestão dos seus recursos humanos, financeiros e patrimoniais aplica-se subsidiaria-mente o regime geral vigente.
“Prinsípiu sira ne’ebé aplika iha dekretu-lei 32/2011, la’ós uza poder polítiku ne’ebé benefisiáriu ba karreta Prado sira iha ho funsaun membru Parlamentu. Ami mós preokupa valór montante ne’ebé Parlamentu Nasionál deside ba kada karreta nu’udar desizaun ne’ebé hatuur vontade mukit ba Estadu Timor-Leste nia ekonomia di’ak nomós fó de’it todan ba finansa públika,” nia salienta.
Ejizénia FONGTIL mak PN bele dada fali sira-nia polítika ne’ebé mai ho sensibilidade mukit ba nasaun nia situasaun nomós entrega karreta Prado sira ba Estadu atu jere.
“Ami bolu atensaun ba Kámara Konta atubele halo auditoria ba desizaun deputadu Parlamentu Nasionál no husu Komisaun Antí-Korrupsaun halo investigasaun kle’an tanba ami konsidera desizaun ida-ne’e nakonu ho konflitu ba interese, korrupsaun, halakon povu nia osan no hafraku finansa públika nian ba benefísiu pesoál sira-nian ne’ebé daudaun ezerse sira-nia funsaun iha orgaun Estadu,” Valentim da Costa tenik.
Iha fatin hanesan, Prezidente Konsellu Fiskál FONGTIL, Inocênsio de Jesus Xavier, husu deputadu sira tenke haree tuir Ministériu no Sekretaria Estadu sira ne’ebé bainhira mandatu ramata husik sasán Estadu.
“Ami husu deputadu sira halo tuir ita-nia membru Governu sira ne’e to’o mandatu ramata sira husik karreta, sira ho sasán ne’ebé sira-nian, la’ós mandatu ramata sasán Estadu nian mós ita hakarak lori sai hotu. Tanba ne’e Tribunál Distritál Dili tenke haree situasaun sira ne’e,” nia hameno.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina