Laueradu novel 20 halo parte iha delegasaun Prezidente Ramos-Horta hasoru Prabowo no Megawati

DILI, 28 Agostu 2026 (TATOLI) – Laureadu novel 20 halo parte iha delegasaun Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hasoru malu ho Prezidente Repúblika Indonézia Prabowo Subianto hosi nasaun oioin, iha Palásiu Merdeka, Jakarta, iha loron-sesta ne’e.
Sekretáriu Gabinete Teddy Indra Wijaya hatete katak enkontru ne’e hametin relasaun sira entre Indonézia ho Timor-Leste enkuantu loke oportunidade sira ba koperasaun iha setór estratéjiku oioin.
“Enkontru ne’e sai hanesan plataforma ida hodi hametin lasu sira entre Indonézia ho Timor-Leste, nune’e mós hodi loke oportunidade sira ba kolaborasaun iha área sira ambiente nian, peskiza, ensinu superiór, siénsia, no inovasaun,” Teddy hatete.
Tuir Teddy, laureadu Nobel sira ne’ebé marka prezensa halo parte iha delegasaun Prezidente Ramos-Horta nian no reprezenta dixiplina sientífika oioin.
“Prémiu Nobel sira mai hosi área oioin, hahú hosi dame, siénsia, kímika, no ai-han to’o dixiplina sientífiku sira seluk,” nia hatete.
Iha deklarasaun ketak hafoin enkontru, Ministru Kultura Fadli Zon hatete katak líder na’in-rua diskute kona-ba hasa’e kooperasaun, inklui oportunidade sira ba kolaborasaun entre laureadu Nobel sira ho investigadór no akadémiku sira.
“Ha’u fiar katak iha poténsia signifikativu atu esplora ba oin, liuliu haree ba background oioin hosi laureadu Nobel sira-ne’e – hahú hosi biolojia no fízika to’o área oioin seluk,” Fadli hatete.
Entretantu, Xefe Ajénsia Nasionál Peskiza no Inovasaun (BRIN), Arif Satria, afirma katak kolaborasaun hanesan ne’e bele hametin ekosistema peskiza Indonézia nian.
Tuir Arif, Prezidente Prabowo subliña nesesidade atu realiza lalais oportunidade sira ba kolaborasaun ho laureadu sira Nobel nian.
“Krusiál ba premiadu Nobel sira ne’e atu fó inspirasaun no sai parte ida husi ekosistema ba hametin talentu peskiza iha Indonézia. Prezidente mós hein maka’as katak kolaborasaun ida ne’e bele hahú lalais,” nia dehan.
Enkontru ne’e hetan partisipasaun husi ministru balun husi Gabinete Mean no Mutin, nune’e mós reprezentante husi Komisaun IV Kámara Reprezentante (DPR RI), ne’ebé tau matan ba asuntu sira inklui ambiente.
Hasoru Megawati

Prezidente PDIP Megawati Soekarnoputri no Prezidente Timor-Leste Jose Ramos-Horta inísia enkontru sientista globál sira iha eventu ho títulu “Almosu no Diskusaun ho Delegasaun Simeira Siénsia ba Dezenvolvimentu” iha Sesta (28 Agostu).
Hala’o iha eskritóriu Institutu Megawati nian iha Jakarta, eventu ne’e halibur sientista sira, pensadór sira, no destinatáriu sira Prémiu Nobel hosi área oioin.
“Fundamentalmente, enkontru ida-ne’e hakarak halo ponte ba siénsia ho kestaun sira mundu reál nian ne’ebé mak mundu hasoru,” dehan Diretór Ezekutivu Institutu Megawati nian, Hilmar Farid, iha komunikadu ida iha loron-sesta ne’e.
Himar iha hanoin katak mundu agora daudaun hasoru hela dezenvolvimentu estraordináriu sira iha siénsia no teknolojia. Maibé, iha tempu hanesan, mundu mós hasoru dezafiu sira ne’ebé kompleksu ba beibeik.
Hilmar nota katak enkontru ne’ebé maka hahú hosi Institutu Megawati la’ós dezeña hanesan konferénsia akadémika ida ne’ebé maka hatudu diskusaun sira ne’ebé maka fahe hosi dixiplina akadémika. Envezde, nia deskreve ida-ne’e hanesan diálogu ida ne’ebé halibur esperiénsia no perspetiva oioin.
“Objetivu maka atu haburas konversa entre partisipante sira – no mós ho líder polítiku sira – kona-ba oinsá siénsia no teknolojia bele utiliza hodi rezolve dezafiu sira ne’ebé fahe,” nia hatete.
Entretantu, Hilmar hatutan, Megawati—hanesan inisiadór—subliña katak siénsia no teknolojia labele haree iha izolamentu. Nia defende katak siénsia tenke konsidera hanesan esforsu umanu ida atu hasoru kestaun sira tempu nian.
Nia destaka kestaun sira hanesan mudansa klimátika no degradasaun ambientál, preokupasaun sira kona-ba ai-han no saúde, no avansu lalais hosi intelijénsia artifisiál.
Tuir Megawati, Hilmar kontinua, progresu sientífiku fó dalan ba beibeik ba umanidade atu komprende kestaun oioin sira-ne’e. Maibé, abilidade atu tradús koñesimentu ba asaun sai nafatin dezafiu signifikativu ida.
“Durante enkontru preparatóriu sira, Megawati subliña beibeik nesesidade hosi Indonézia hodi hametin nia kapasidade sientífiku no teknolójiku sira. Maibé, dezafiu sira ne’ebé ita hasoru ohin loron iha natureza global,” nia hatete.
Laureadu Nobel sira ne’ebé marka prezensa maka Frances H. Arnold (Kímika, 2018); Tim Hunt (Fiziolojia ka Medisina, 2001); Lista Benjamin (Kímika, 2021); Robert C. Merton (Siénsia Ekonómika, 1997); Konstantin Novoselov (Fízika, 2010); Brian P. Schmidt (Fízika, 2011); Kailash Satyarthi (Dame, 2014); James A. Robinson (Siénsia Ekonómika, 2024); José Ramos-Horta (Dame, 1996); no Fredrik Jay Ramsdell (Fiziolojia ka Medisina, 2025).
Prezente mós David Beasley, ne’ebé lidera Programa Alimentár Mundiál (PAM) bainhira organizasaun ne’e simu Prémiu Nobel Dame nian iha tinan 2020.
Adisionalmente, laureadu Prémiu Turing na’in haat maka tuir: Jack Dongarra (2021), Whitfield Diffie (2015), Richard S. Sutton (2024), no Gilles Brassard (2025).
Delegasaun ne’e inklui mós sientista sira ne’ebé rekoñesidu internasionalmente, hanesan Sara Seager (2024 Prémiu Kavli iha Astrofízika); Howard-Yana Shapiro (Prémiu Mundiál ba Ai-han 2015); Torsten Hoefler (Prémiu ACM 2019 iha Komputasaun); no Yannis Ioannidis (ACM Fellow).
Fonte: Antara/CNN Indonézia

