DILI, 18 jullu 2023 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten iha programa IX Governu Konstituisionál ne’e sei investe iha polítika nasionál juventude hodi lori ba dezenvolvimentu no autonómia joven sira-nian.
Notísia Relevante: Governu sei kria sentru atendimentu ba idózu iha munisipiu hotu
“Governu sei investe iha polítika nasional juventude, ne’ebé sei garante asaun koordenada hodi lori ba dezenvolvimentu no autonómia joven sira-nian. Sei dezenvolve hanoin ida-ne’e, liuhosi investimentu ne’ebé responsável liu iha área desportu no kultura, tanba área rua ne’e mak sai nu’udár instrumentu importante atu dezenvolve kompeténsia sívika, soiál no lideransa, no promove joven sira bele iha okupasaun, hodi kontribui ba pás sosiál,” PM Xanana hatetetn liuhusi debate loron dahuluk ba programa IX Governu konstituisionál iha Parlamentu Nasionál, tersa ne’e.
Ho njune’e, nia dehan, atu joven sira bele koiñese sira-nia pasadu, bele fó onra ba loron ohin nian no atu valoriza sira-nia futuru, sei buka konklui investigasaun rigoroza kona-ba istória luta libertasaun nasionál, atu bele promove mós divulgasaun kona-ba istória kontemporanea Timor- Leste.
“Nafatin iha área kultura, Governu hakarak kria no apoia asosiasaun arte no krultura Timorense, atu enkoraja joven talentu iha arte no kultura, bele reafirma identidade nasional no lori ba koñesimentu internasionál,” nia hateten.
Sei haree atu kaer fila-fali projetu sira uluk ba konstrusaun muzeu no sentru kulturál iha Díli, no atu mellora la’ós de’it kuadru jurídiku ne’ebé liga ba kultura, hanesan mós atu investe iha ekipamentu no inisiativa kulturál.
Tuir dokumentu IX Governu Konstituisionál ne’ebé Agência TATOLI asesu, ba programa kontinua ho dezenvolvimentu hosi kapitál sosiál ba iha juventude mak Governu hakarak implementa asaun sira tuir mai mak hanesan:
- Implementa Polítika Nasionál kona-ba Juventude ho planu asaun nasionál, ne’ebé bele promove dezenvolvimentu ho autonomia ba Juventude;
- Reforsa funsionamentu hosi Konsellu Nasionál Dezenvolvimentu Juventude, hodi kria kondisaun ba koordenasaun ne’ebé di’akliu entre entidade públika no privada, hodi asegura dinamizasaun inisiativa ba joven no atu sira tama iha merkadu traballu, no mós garante preparasaun kona-ba polítika ho aplikasaun planu asaun nasionál, ne’ebé relasiona ho estratéjia ne’ebé aprova tiha ona iha Polítika Nasionál kona-ba Juventude;
- Apoia estabelesimentu de Asosiasaun Joven;
- Kontinua promove Parlamentu Joven nian ka “Parlamentu Foinsa’e”, inklui kapasitasaun iha área lideransa, pensamentu krítiku, kapasidade debate ho análize sosiál;
- Harii Sentru Nasionál Juventude nian iha Díli (PED 2020);
- Dezenvolve kbiit atu loke no hala’o Kampus Formasaun iha Lideransa, hodi promove kondisaun fízika ne’ebé di’ak, kualifikasaun administrativa, rezolusaun konflitu ho valore síviku;
- Hadi’a Sentru Juventude ne’ebé iha ho konstrusaun Sentru Multifunsaun ba Juventude, iha Munisípiu sira, atu bele fó formasaun iha área hanesan língua ka lian, téknolojia, arte, múzika, desportu ho edukasaun sívika;
- Promove Jornada sira Juventude nian.
Desportu
Atu bele promove no insentiva prátika atividade desportiva, hosi ita-nia joven timoroan sira, Feto ho Mane, Governu sei kontinua dezenvolve meta ho asaun sira hanesan tuir mai:
- Haree di’ak fali (revee) no implementa Planu Estratéjiku kona-ba Desportu Timor-Leste
- Finansia, promove no apoia atividade desportu iha komunidade tomak iha País, atu bele promove kompetisaun ka konkursu kona-ba modalidade oioin, iha nível Nasionál;
- Apoia no dezenvolve rekursu umanu, iha área jestaun instalasaun desportiva, treinu no dezenvolvimentu atleta, jestaun ekipa ho jestaun eventu;
- Apoia partisipasaun komunidade ho alunu iha atividade desportiva, liuhosi klube ho eventu desportivu komunitáriu no eskolár, hodi hadi’a mós koordenasaun entre entidade governamentál responsável ba área Desportu no entidade governamentál ne’ebé responsável ba Edukasaun, ho objetivu promove Desportu Eskolár no entidade governamentál ne’ebé responsável ba área Desportu ho entidade Munisipál, atu bele dezenvolve Desportu Munisipál;
- Asegura partisipasaun iha Jogu Universitáriu CPLP no ASEAN;
- Insentiva no dezenvolve talentu, atu bele promove Desportu de alta kompetisaun;
- Enkoraja no promove Turizmu desportivu, inklui desportu radikál no desportu marítimu;
- Dezenvolve futeból, voleiból ho basketeból, inklui dezenvolvimentu liga, halo parseria ho entidade nasionálno internasionál;
- Apoia Komisaun Reguladora Arte Marsiál nian, atu bele dezenvolve modalidade ida ne’e, ho forma pasífika no gratifikante ba ninia partisipante, hodi kumpre Lei Arte Marsiál nian iha nível Nasionál;
- Promove realizasaun kompetisaun saudável entre grupu arte marsiál ho objetivu atu promove amizade no solidariedade entre grupu ne’e, hodi hakotu mentalidade violénsia nian;
- Reabilita infraestrutura desportiva no harii instalasaun foun, inklui Jináziu multiuzu iha kada Munisípiu (PED 2020) no reabilita Estádiu Díli ho kompleksu Jimnodesportivu;
- Promove profisionalizasaun Desportu nian, liuhosi kapasitasaun ba federasaun desportiva sira, ho objetivu másimu atu garante partisipasaun timoroan sira iha Asian Games, Sea Games no Jogo Olímpiku.
Kultura no Patrimóniu
Governu sei dezenvolve asaun tuir mai no konkretiza alvu sira hanesan:
- Harii Muzeu ida ho Sentru Kulturál iha Díli (PED 2015);
- Kontinua konstrusaun Biblioteka Nasionál;
- Estabelese Akademia Arte, Kultura no Indústrias Kriativa;
- Estabelese Sentrus Kulturál Rejionál iha Oé-Cusse Ambeno, Liquiçá, Ermera, Maliana, Ainaro ho Suai (PED 2020);
- Kria Kompañia Nasionál ba Teatru no Dansa no promove realizasaun eventu no vizita regulár, iha nível munisipál;
- Implementa kuadru legál kona-ba Patrimóniu Kulturál no promove regulamentasaun legál husi biblioteka sira;
- Kontinua halo levantamentu kona-ba bens kulturál iha País tomak no divulga (publika) liuhosi baze dadus ‘online’ ida;
- Investe iha formasaun ba kuadru no apoia investigasaun iha área kulturál, liuhosi parseria ho instituisaun akadémika nasionál no internasionál;
- Impulsiona (dudu) kriasaun asosiasaun nasionál ne’ebé defende, promove ho konserva patrimóniu kulturál, liu mós husi kooperasaun ho instituisaun no organizmu internasionál;
- Hadi’a koordenasaun entre entidades públika responsável ba área Kultura ho Entidade Governamentál responsável ba área Edukasaun, atu bele dezenvolve programa ho kurríkulu iha área patrimóniu kulturál, asaun kulturál no artístika;
- Hadi’a koordenasaun entre entidade governamentál responsável ba área Kultura ho entidade governamentál responsávelba área Turizmu, hodi dezenvolve programa iha ámbitu patrimóniu kulturál ho asaun kulturál ne’ebé atrativu ba setór turístiku;
- Reforsa lasu istóriku, kulturál, linguístiku no artístiku ho paíz CPLP, liuousi promosaun programa, eventu ho interkámbiu iha área kulturál no artístika;
- Estreita (hametin) lasu kooperasaun no amizade ho paíz ASEAN no iha Pasífiku, liuhosi programa, eventu no interkámbiu iha área kulturál no artístika;
- Reforsa kooperasaun ho UNESCO;
- Haree di’ak fali lejizlasaun ne’ebé iha ba Kultura no korrije (hadi’a) lakuna (falta) ne’ebé presiza, hodi disponibiliza (prepara) kuadru legál ida-ne’ebé efetivamente bele apoia, promove no armoniza inisiativa iha área kulturál ho ninia interveniente;
- Kria lejizlasaun ba promosaun mesenatu kulturál (halo doasaun, fó ajuda ba kultura);
- Promove atividade kulturál ho artístika, liuliu iha área espresaun artístika, hanesan kriasaun prémiu nasionál, hodi motiva partisipasaun ne’ebé boot, liuhosi patrosíniu ka mesenatu.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes




