DILI, 19 jullu 2023 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál, kuarta ne’e, aprova programa IX Konstitusionál ho apresiasaun unanimidade.
Notísia Relevante: Ohin, PN-Governu hahú debate programa IX Governu konstituisionál
Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernada Lay, hateten Governu dada hikas votu konfiánsa tanba Parlamentu Nasionál (PN) halo aklmanasaun unanimidade ba programa IX Governu konstituisionál.
“Ita la vota tanba votu konfiansa retira, hodi nune’e ita la vota no aklamasaun por unanimidade das bancadas, obrigadu,’’ Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, fó sai iha sala plenária PN iha debate no apresiasaun progama IX Governu konstituisionál ba loron daruak iha PN.
Nia dehan, ho ida-ne’e ramata ita-nia sesaun ida-ne’e ho kontente maibé hotu-hotu hein serbisu IX Governu ne’e.
“Ho nune’e, Primeiru-Ministru no elenku (jajaran) governamentál tomak, distintu deputadu no audiénsia tomak agradese ba bankada parlamentár hotu iha debate programa IX Governu pasífiku no konstrutivu, embora iha diferensa maibé ita-nia objetivu komun mak beins estár do povu timorense,” nia hateten.
Prezidente PN ne’e hateten, Timor-Leste iha faze konstrusaun ne’ebé hosi rezultadu auditória hodi kurije erru iha ezekusaun orsamentu iha futuru atu labele repete sala, nune’e dezeja serbisu di’ak ba IX Governu Konstituisionál ho Deputadu lejislatura daneen.
Enkuantu iha intervensaun polítika ikus hosi bankada parlamentár sira, liuhosi bankada FRETILIN, husu Primeiru-Ministru atu retira pedidu votu konfiansa hosi Governu ba programa IX Governu, nune’e hafoin deklarasaun polítika hosi bankada Parlamentár lima kompostu hosi FRETILIN, KHUNTO, PLP, PD no CNRT, Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão fó sai hodi retira hikas pedidu votu konfiansa.
Nune’e, hatudu programa IX Governu nian halo de’it aklmanasaun unanimidade ne’ebé ho signifika katak konsensuál hosi bankada parlamentár hotu.
Notísia Relevante: IX Governu hakarak dezenvolve investimentu privadu no polítika fiskál

“Atu dehan de’it, dala barak tebe-tebes ona mai iha uma fukun ida-ne’e, ohin, ha’u bele dehan katak ho tempu ne’ebé la’o daudaun iha konstrusaun Estadu no nasaun ho dezáfiu no difikuldade ne’ebé ita mós ultrapasa tiha ona to’o agora. Povu bele fiar katak bainhira imi reafirmasaun Estadu direitu demokrátiku, ita-boot sira mak iha hamutuk ho ami ita reafirma daudaun ida ne’e,” PM Xanana hateten.
Ida-idak ho nia funsaun ne’ebé konstituisaun fó mandatu povu fó ne’ebé hanoin ba de’it atu serbi rai ida-ne’e.
“Ne’eduni, ha’u dehan katak dezde 2007 to’o 2015 primeiravés mak ha’u mai fali iha ne’e debate iha Parlamentu bele hatudu, ita komesa ona hanorin ita-nia joven sira no sosiedade maturidade polítika,” nia dehan.
Hafoin intervensaun ne’e, Primeiru-Ministru hatudu sentimentu ksolok ho tanis no matan-been tun, hodi dehan;
“Ha’u tenke dehan, se ida-ne’e ba nafatin ne’e, ita-nia povu sei lakon. Obrigadu, tanba la’ós ita la amigu ba malu, tanba povu ne’e mak halo ita hamutuk iha hanoin. Tanba ida-ne’e mós em nome do Governo ho partisipasaun krítika maibé konstrutiva tebe-tebes hosi imi hotu. Deputadu/a, ha’u hakarak deklara iha ne’e katak Governu retira nia pedidu de votu konfiansa, tambá imi fó tiha, imi0nia liafaun vale liu surat-tahan ida, obrigadu barak,” Xanana hatetetn ho tanis hodi liman tanan hamoos nia matan-been.
Hafoin deklarasaun ne’e, Xefe Governu tanis ho matan-been tun ho minutu balun nia laran no iha sala plenária laran ambiente nakfilak Deputadu hotu fó basa liman no hamriik halo balun ho matan-been.
Enkuantu programa IX Governu ne’e PN halo debate ba apresiasaun durante loron rua ne’ebé hahú iha tersa (18/ jullu) no ramata iha kuarta (19 jullu), ne’ebé tuir ajenda ne’e tenke konklui iha kinta (20 jullu 2023).
Programa IX Governu Konstitusionál ne’e kompoin área prinsipál neen (6) hanesan Estadu direitu demokrátiku, dezenvolvimentu kapitál sosiál, dezenvolvimentu infraestrutura, dezenvolvimentu ekonomia, konsolida governasaun no promove governasaun di’ak no kombate korrupsaun.
Tuir konstituisaun artigu 109 (Apresiasaun ba Governu nia Programa), iha alínea 1 hateten Programa Governu nian sei hato’o ba Parlamentu Nasionál atu hetan apresiasaun, no Parlamentu la funsionál karik, tenke konvida ka konvoka sira ba asuntu ida-ne’e.
Iha alínea 2 haktuir, Debate programa Governu nian labele liu loron lima, no to’o ramata, grupu ida-idak iha Parlamentu bele husu atu lasimu, eh Governu bele husu votu konfiansa ida.
Ikus liu iha alínea 3 ne’e dehan, Atu lasimu programa Governu nian, tenke iha apoiu mai hosi maioria deputadu hosi sira-ne’ebé sei hala’o hela kna’ar.
Iha konstuisaun iha artigu 110 (Husu votu konfiansa), Governu bele husu ba Parlamentu Nasionál halo aprovasaun ba votu konfiansa ida kona-ba deklarasaun polítika jerál nian eh ba asuntu seluk importante ba interrese nasionál.
Tuir Rejimentu Parlamentu Nasionál (RPN) iha artigu 69 kona-ba (Votasaun nia forma) iha úmeru 2 hateten katak la permite votasaun ho aklamasaun.
Iha intervensaun, Xefe bankada FRETILIN, Deputadu Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hateten hafoin hetan anúnsiu rezultadu eleisaun lejislativa 2023, lideransa FRETILIN deklara ona publikamente katak FRETILIN sei sai opozisaun ativa, pozitiva no konstrutiva, sei la-dezempeña funsaun governasaun nasaun nian.
Biar la kaer ukun ka hela iha opozisaun, hanesan FRETILIN hatudu beibeik no prova ona, nu’udar forsa politika ne’ebé sempre interresadu promove no defende interrese Estadu no interrese povu tomak-nian.
Ba interrese sira-ne’e, FRETILIN sempre buka dalan hotu-hotu ne’ebe posivel atu kontribui ho onestidade, frontalidade no objetividade ne’ebé karáterizaa an iha FRETILIN nia aktu.
“Hanesan hato’o ona iha ha’u-nia intervensaun inisial iha debate, ha’u hakarak reafirma fali pozisaun bankada FRETILIN katak laiha objesaun ba programa IX GOVERNU KONSTITUSIONÁL ne’ebé ohin konklui ona iha debate, apresiasaun signifika-ke enkuantu opozisaun FRETILIN hakarak kolabora iha implementasaun do Programa IX Governu mkonstituisional bainhira hetan baze hosi intendimentu polítika ruma, no fó importánsia ba Estadu no povu ninia bem komum, liuhosi estabilidade politika, governativa atu garante pás,” nia hateten.
Aniceto hateten, parte hotu iha uma fukun ida-ne’e respeita konfiansa povu nian ne’ebé espresa ona iha urna, iha eleisaun lejislativa 21 maiu 2023 tanba konfiansa ida-ne’e prevalese interrese hotu-hotu.
Lori Bankada FRETILIN nia naran, dala ida tan, hakarak hatetee sai katak FRETILIN hakarak IX Governu Konstituisionál ukun to’o rohan husi nia mandatu.
“FRETILIN halo kompromisiu ida-ne’e, tanba hateke ba lala’ok Estadu durante tinan hirak ba kotuk, instabilidade politika-governativa folin ne’e karun tebes no prejudika inteerese povu nian ba dezenvolvimentu nasional. Ho FRETILIN nia Pozisaun no kompromisiu hirak ne’e mak, IX Governu Konstitusionál ne’ebe Xefia hosi Primeiru-Ministru, Kayrala Xanana Gusmão, bele sente asegura atu ukun to’o rohan. Tanba ne’e, permite ha’u ho respeita tomak atu husu ba Primeiru-Ministru atu retira pedidu votu de konfiansa,” nia dehan.
Xefe Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento, hateten haree programa IX Governu refleta prioridade balun fó kontinuidade ba Governu sesante nian, maibé balun la kontinua, balun foun no balun atu halakon.
Programa setoriál leno aan mós ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030, programa IX Governu nia fó prioridade neen nu’udar kompromisu polítiku IX Governu nian, ne’ebé aprezenta objetivu, tarefa no medida sira-ne’ebé sei adota no orientasaun polítika maibé dadus minimu liu até dadus balun la atualizadu.
“Bankada PLP agora poziona aan hanesan bankada opozisaun sei atua ho krítiku, maibé ho konstrutivu hanesan salienta mós hosi lidér másimu PLP, katak laiha objesaun atu fó apoia ba IX Governu ida-ne’e. Ho nune’e, jestu ne’ebé Primeiru-Ministru sesante hatudu liuhosi ho termu entrega hosi VIII Governu nia serbisu ba IX Governu ho profisonalizmu no responsabilidade hodi hatudu kultura positivu katak, ukun to’o rohan no jestu ikus liu mak entrega ho responsabilidade,” nia hateten.
Ho nune’e, PLP nia pozisaun hanesan opozisaun fó nafatin apoiu no konstrutivu ba IX Governu Kosntituisionál.
“Maibé hanesan hatuur iha guiaun ne’ebé reitera ona hosi bankada FRETILIN Governu aprezenta votu konfiansa husu atu Parlamentu aprova votu konfiansa ne’ebé Governu hato’o, tanba konfiansa ne’e la’ós mai hosi uma fukun ida-ne’e atu fó maibé mai kedas hosi povu iha dia 21 maiu 2023, partidu CNRT ho nia aliadu povu depozita ona konfiansa. Nune’e, ami husu se karik Governu hakarak retira depende desizaun Governu nian, maibé se Governu hakarak mantein kumpre artigu 109 atu hetan votu konfiansa, ami bankada PLP laiha objesaun,” nia hateten.
Notísia Relevante: To’o 2028: IX Governu hakarak TL bele atinje edukasaun mellór kualidade
Xefe bankada KHUNTO, Deputada Olinda Guterres, hatetetn pozisaun KHUNTO fó apoiu programa IX Governu konstituisionál.
Xefe bankada PD, António da Conceição ‘Kalohan’, hateten to’o ona rohan debate programa IX Governu konstitui hosi debate iha PN.
“PD sauda maluk deputada sira hotu ho forma responsabilidade ba Deputadu partidu opozisaun no deputadu bankada Gvoernu konfirma responsabilidade hosi eleisaun ne’ebé ita liu atu hala’o kna’ar reprezenta povu no foti desizaun polítika ba distinu nasaun,” nia dehan.
Aprovasaun progroma IX Governu Konstitusionál ne’e hatán ezisténsia lejitimu Governu ida ninian atu hala’o mandatu.
Deputadu hosi bankada Governu ne’e hato’o lia-tatoli fó onra ba Governu ba programa ne’ebé aprova iha implementasaun mak sai sasukat no sai responsabilidade no povu nia fiar no resposta bolu nia konfiansa no povu nia bolu.
“Hanesan Primeiru-Ministru hato’o ona tempu oin mai hasoru dezáfiu ho responsabilidade husu membru Governu sira partida responsabilidade boot, hein Governu serbisu hamutuk hala’o kna’ar ukun hodi serbi povu,” nia hateten.
Nia fó mós pozisaun polítika nu’udar parte bankada Governu permite nia-parte hola pozisaun ba pedidu ne’ebé banakada FRTILIN hato’o.
“Para uma segura confiança compromete interrese povu, bankada PD solisita bankada Governu dezeja kompromisu ida renovadór no inavadór ba mudansa ba futuru, solisita votu de confiança ne’ebé aprezenta hosi Governu ba konsertasaun polítika foun iha Parlamentu Nasionál, ba jornada polítika iha pais iha tinan lima ne’e,” nia hateten.
Vise Bankada CNRT, Deputadu, Patrocínio Fernandes, lori bankada CNRT ba oportunidade hato’o agradesimentu ba povu Timor-leste fó konfiansa ba CNRT ho PD atu asume ukun no serbisu ba nasaun.
“Nune’e, to’o ohin, IX Governu konsege lori programa debate iha PN atu hetan apresiasaun hosi Deputadu sira iha PN, programa ne’ebé Governu lori mai hatuur iha kompromisu neen, ida-ne’e todan ba Governu maibé ida-ne’e ida mak responsabilidade povu depozita ba partidu rua kaer ukun daudaun,” nia dehan.
Nune’e, bankada CNRT hakarak fó apresiasaun ba bankada opozisaun ne’ebé halo apresiasaun ba programa Governu kontribui ho pensanemntu krítiku no inovativu atu hadi’a povu nia moris no nasaun.
“Agradese mós afirmasaun opozisaun kona-ba progama Governu, nu’udar banakda Governu ami hakarak afirma sei asume ami-nia responsabosaldiade nu’udar bankada buka entendimentu hotu iha Parlamentu nune’e fó espasu ba Governu introdus komprinsu polítiku sira ba planu anuál tinan-tinan hodi Governu serbi povu no ita nia rai programa ne’ebé hatuur iha kompromisu neen,” nia dehan.
Nia dehan, kompromisu tinan lima ne’e todan presiza kontribuisaun no lolo liman hosi parte hotu atu serbisu, bankada Governu konfirma buka intendimentu ba politiku iha PN, atu nune’e Governu ida-ne’e bele implementa.
Nia husu ba membru Governu sira hotu atu bele ho seriedade tulun Priemiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hodi kumpre kompromisu ne’ebé hatour ona ne’e.
Notísia Relevante: IX Governu halo ona levantamentu millaun $300 hosi fundu mina-rai
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes




