iklan

NASIONÁL, HEADLINE, SOSIEDADE SIVĺL

ANCI-TL rejista kazu soe bebé hamutuk 58 iha tinan 2015-2023

ANCI-TL rejista kazu soe bebé hamutuk 58 iha tinan 2015-2023

Diretór Ezekutivu Aliansa Nasionál Kontra Krimi Infantesidu iha Timor-Leste, Jose Turky. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 15 agostu 2023 (TATOLI)Organizasaun Naun Governamentál (ONG) Aliansa Nasionál Luta Kontra Krime Infantisidiu Timor-Leste (ANCI-TL, sigla portugés) rejista kazu soe bebé hamutuk 58 durante tinan 2015 to’o 2023.

“Númeru kazu soe bebé 58 ne’e kompostu hosi munisípiu lima hanesan Dili, Baucau, Manufahi, Ainaro, Liquiçá no Viqueque hamutuk 49 iha tinan 2015 to’o 2020 no hosi munisípiu hanesan Dili, Baucau no Ainaro hamutuk sia iha tinan 2021 to’o 2023,” Diretór Ezekutivu ANCI-TL, José Turky, hateten, liuhosi konferénsia imprensa iha salaun FONGTIL, Caicoli, tersa ne’e.

Haree ba situasaun hirak ne’e, pontu indikadór ne’ebé ANCI-TL rekomenda ba Estadu no Governu mak, Estadu hanesan orgaun ezekutivu hola papél atu fó protesaun ba asuntu soe bebé ne’ebé sai ona preokupasaun públiku no husu ba Parlamentu Nasionál hanesan órgaun fiskalizadór no halo lei, hola papél hodi prodús lei ho estatu espesífiku hodi regula krime infantisidiu ne’ebé ho persetajen a’as iha Timor-Leste.

“Ita mós husu relijiozu ne’ebé hola papél hanesan bibi atan, atu apoiu mós edukasaun morál no amor da vida ba joven feto no mane, atu hasa’e koñesimentu hodi hadook-an hosi  tentasaun mundu nian, liu-liu liga ho prátika soe bebé, katak oho illas Maromak nian ne’ebé mak haraik ona mai feto ida ho mane ida,” nia akresenta.

Notísia relevante : PNTL kaptura ona autór soe Bebé iha Baucau

Husu mós ba Ministériu Edukasaun no  Ministériu Saúde, tanba sai xave atu hola papél adekuadu atubele halo prevensaun ba aktu imorál ne’ebé mak akontese iha fatin-fatin.

“Ita mós husu ba mídia atu hola papél hodi transformasaun informasaun faktuál no kredível hodi hasa’e koñesimentu sosiedade bele luta elimina kazu soe bebé iha Timor Leste. La haluha husu mós ba autoridade lokál sira hanesan, reprezentante povu hodi sai matan no tilun ba komunidade, iha obrigasaun morál atu hola papél transmite infomasaun ba komunidade atu garante suku sira livre hosi kazu soe bebé,” nia fó hanoin.

ANCI-TL harii iha tinan 2014, bazeia ba konstituisaun RDTL artigu 43 ne’ebé fó liberdade ba nia sidadaun sira atu harii rasik asosisaun no  aliansa. Iha aleneia 1, hateten ema hotu hetan liberdade ba asosisaun no aliansa ruma, jurídikamente natureza atividade la prátika krime no kompre de’it ba ordem Konstituisaun.

Aliansa ne’e mai vizaun no misaun planu alternativu hodi konsilida no sosializa informasaun no polítika inkluzivu luta kontra kazu infantesidiu iha Timor-Leste. Atu kombate ba problema ida ne’e mak ANCI-TL nia prioriedade tolu hanesan advokasia, monitorizasaun no levantamentu.

Parte advokasia mak hamutuk parte relevante sira, sosiedade no relijiozu hodi bele armoniza traballu mutuál bele garante sosiedade seguru no livre bele kombate kazu soe bebé iha Timor Leste.

Ba monitorizasaun ninian mak halo observsaun atividade no implementasaun polítika Governu nian liga ba oinsá Estadu nia papél liuhosi ministériu relevante sira halo prevensaun  ba kazu soe bebé iha sosiedade.

Enkuantu, levantementu ninian mak halo peskiza no suvey ba kazu hirak ne’ebé mak akontese iha munisípiu inklui kapitál Dili, liuhosi levantmentu dadus, ne’ebé sai barómetru no indikadór ba oinsá bele trasa polítika adekuadu hodi responde ba espetativa no meta sira ne’ebé bazeia ba rezultadu peskiza iha munisípiu hirak ne’ebé mak idenfikadu hanesan tránzitu soe bebé.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!